Trump objavio tajne dokumente o ubistvu Kennedyja: Je li misterija riješena?

jfk oswald

Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je, shodno kongresnoj obavezi od 26. novembra 1992. godine, skinuo oznaku tajnosti sa posljednje 31.000 dokumenata o ubistvu jednog od njegovih najpopularnijih prethodnika, Johna Fitzgeralda Kennedyja.

Naučnici koji više od pola vijeka istražuju atentat na jedinog katolika šefa Bijele kuće 22. novembra 1963. godine u Dallasu, uoči otvaranja pet miliona novih stranica nisu, međutim, očekivali da će saznati odgovor na ključno pitanje – zašto je Lee Harvey Oswald ubio 46-godišnjeg Amerikanca irskog porijekla, popularnog JFK-ja.

Tim prije što se do posljednjeg trenutka nije znalo da li će Trump, shodno diskretnim zahtjevima američkih obavještajaca, ostaviti pečat tajnosti na dijelu dokumenata za koje procjenjuje da bi, ako budu otkriveni, predstavljali prijetnju po nacionalnu bezbjednost SAD.

Svi oni koji su decenijama dokazivali u članacima, knjigama, filmovima… da Oswald nije djelovao sam, već kao dio šire zavjere očekivali su da u u milionima novih dokumenata dobiju potvrdu za svoje teorije. Ali novi dokumenti iz nacionalnog arhiva mogli bi, ukazivali su eksperti, samo da potvrde napore CIA i FBI na otkrivanju kontakata koje je Oswald imao sa kubanskim i sovjetskim špijunima tokom putovanja u Mexico City, u septembru 1963. godine, uoči atentata.

Prvi u seriji politički motivisanih atentata koji su potresali SAD šezdesetih godina prošlog vijeka, kada je likvidiran i Kennedyjev brat Robert, tokom protekle 54 godine ostavio je više pitanja nego odgovora. Svi dosad objavljeni dokumenti ukazivali su na bivšeg marinca, samoproklamovanog marksistu, Oswalda, koji se zaposlio u stovarištu knjiga s pogledom na trg gdje je Kennedy ubijen, kao na “usamljenog vuka”, koga je dan poslije atentata, dok je u podrumu opštinske zgrade u Dallasu prebacivan na sigurnije mjesto, likvidirao vlasnik striptiz bara Jack Ruby, tvrdeći da je to učnio iz revolta zbog ubistva Kennedyja. Većina istraživača, međutim, dovodi u pitanje ovaj scenario.

Bez odgovora su ostala pitanja o uništavanju dokumenata sa oznakom tajnosti, fotografija, ućutkivanje svjedoka i prikrivanje sumnji u Oswalda koji je prijetio predsjedniku SAD. Jer prethodno objavljeni tajni dokumenti već su pokazali da su CIA i FBI pratili Oswalda još od 1959. godine, kada je pokušao da ode u Moskvu, prijestonicu tadašnjeg američkog hladnoratovskog neprijatelja, SSSR.

Novootkriveni dokumenti mogli bi, možda, da otkriju šta je Oswald radio tokom šestodnevnog puta u Mexico City nekoliko nedjelja prije ubistva, čak i da osvijetle američke pokušaje ubistva bivšeg kubanskog lidera Fidela Castra. Skidanje pečata tajnosti sa tih dokumenata, međutim, strahuju poznavaoci, moglo bi prije da zacementira teorije zavjere koje do danas prate atentat na 35. predsjednika Amerike – nego da ih razbije.

Lee Harvey Oswald

Oswald najavio zločin

Neposredno poslije atentata CIA i FBI su objavili da su znali da je Oswald posjetio kubansku i sovjetsku ambasadu u Mexicu. Ali obe agencije su tvrdile da nemaju informacije da je tamo učinio išta u vezi sa Kennedyjevim ubistvom. Kasnije objavljeni dokumenti pokazali su da se sastao sa kubanskim i sovjetskim špijunima, uključujući i stručnjaka za ubistva KGB i da je otvoreno govorio o ubistvu Kennedyja.