Globus

od "giljotine" do "revizije dejtona"

U Hrvatskom saboru se raspravljalo o BiH, svašta se moglo čuti

03/02/2022

Smatra da bi Hrvatska u tom slučaju trebala „pokrenuti pitanje revizije Dejtonskog sporazuma i formiranje zasebne federalne jedinice u BiH koja očito jedino može osigurati opstanak Hrvata u BiH”

Hrvatski opozicioni zastupnici na posebnoj su sjednici dva odbora Hrvatskog sabora optužili šefa diplomatije te zemlje Gordana Grlića Radmana za neuspjeh u politici prema Bosni i Hercegovini, na što je on odgovorio da je hrvatska vlada učinila puno kako bi se promijenio Izborni zakon u BiH te da ispravlja “grijehe” prethodnih vlada.

„Ne mogu pristati na politiku koja ima ulogu anesteziologa pri operaciji političkog obezglavljivanja Hrvata u BiH“, poručio je Nino Raspudić, član kluba zastupnika MOST-a, na zajedničkoj sjednici Odbora za Hrvate izvan Hrvatske i Odbora za vanjske poslove o situaciji u BiH i susjedstvu kojoj je prisustvovao Grlić Radman.

„Ide se prema političkoj giljotini koja će se dogoditi u jesen“, tvrdi Raspudić.

Opći izbori trebali bi se održati u Bosni i Hercegovini u okotobru 2022., a nije postignut dogovor stranaka u FBiH o izmjeni Izbornog zakona.

„Ne radi se ništa. Hrvatska se ne ponaša kao suverena država i dogodit će se politička egzekucija Hrvata na tim izborima“, kazao je Raspudić koji smatra kako je bilo očito da “bošnjačka strana nije bila spremna za dogovor te da ga je trebalo nametnuti vanjskopolitičkim pritiskom”.

Arsen Bauk istaknuo je da međunarodna zajednica posreduje „kako ko uspije biti bolji lobist“ te da tu postoji prostor za hrvatsku vanjsku politiku.

„Pitanje uticaja Hrvatske treba biti ograničeno na poštivanje onoga što je na međunarodnom nivou dogovoreno i intervenciju kada vidimo da se to zloupotrebljava ili se na neki način iskrivljuje. Prvenstveno vidimo to kao problem izbora predstavnika u Dom naroda“, kazao je SDP-ov zastupnik.

Pavliček traži “hrabrije mjere”

Domagoj Hajduković iz Kluba socijaldemokrata istaknuo je da hrvatska vanjska politika mora biti artikuliranija, fokusiranija i jasnija po pitanju BiH i položaja Hrvata.

„Smatram skandaloznim da jedino Hrvati nemaju televizijski program u Bosni i Hercegovini. Po meni je to izuzetno loše“, kazao je.

Marijan Pavliček iz Hrvatskih suverenista istaknuo je da je hrvatska politika „doživjela poraz“ te je apelirao na vladu da „povuče hrabrije mjere“ ako se ne postigne dogovor o izmjeni Izbornog zakona.

Smatra da bi Hrvatska u tom slučaju trebala „pokrenuti pitanje revizije Dejtonskog sporazuma i formiranje zasebne federalne jedinice u BiH koja očito jedino može osigurati opstanak Hrvata u BiH”.

Grlić Radman je istakao da problem preglasavanja Hrvata „nije problem od jučer“ te da trenutna vlada „čini sve ono što je propušteno“.

„Puno je tu truda i rada, koji se ne vidi“, kazao je, dodavši da je Hrvatska tek sada prepoznata na evropskom nivou kao država s posebnim interesom za BiH, kao što, primjerice, Irska ima interes za Sjevernu Irsku.

Smatra da je hrvatska vlada uspjela pokazati kako koncept konstitutivnih naroda “nije protivan implementiranju presuda Evropskog suda za ljudska prava”, koji je presudio da BiH diskriminira pripadnike nekonstitutivnih naroda jer se ne mogu kandidirati za Predsjedništvo, kao i Hrvate i Bošnjake u Republici Srpskoj te Srbe u Federaciji BiH.

Istakao je kako je prethodno postojala „nerealna sumnjičavost“ da se hrvatskim zahtjevom „promovišu daljnje etničke podjele“.

„Mi sada ispravljamo grijehe ranijih vlada koje su se pasivno odnosile prema pitanju BiH“, kazao je, dodavši da se u Saboru govorilo da je Hrvatska izvršila agresiju na BiH, aludirajući na izjavu bivše ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić, te da je bivši predsjednik Stipe Mesić zagovornik građanske BiH.

„To su opasne teze, mi imamo još u Hrvatskoj nerazumijevanje“, kazao je.

Čović u NSRS

Grlić Radman je istaknuo da je neuspjehu pregovora doprinijelo i prebacivanje fokusa međunarodne zajednice usljed povlačenja predstavnika iz Republike Srpske iz državnih institucija, nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko donio zakon o zabrani negiranja genocida u Srebrenici, što je, po Radmanu, „suštinski ispravan“ zakon, ali je donesen u krivom trenutku te je otežao preuzimanje funkcije svom nasljedniku Christianu Schmidtu.

„Ovakva je situacija išla na ruku i ‘bošnjačkim’ strankama koje se trude zadržati status quo jer je sada postalo jednako važno (međunarodnim akterima) privoliti dužnosnike iz RS-a na deblokadu rada institucija“, kazao je Grlić Radman.

Šef hrvatske diplomatije istaknuo je da, ako se ne postigne dogovor o izmjeni Izbornog zakona, treba odgoditi izbore.

Dio zastupnika osvrnuo se na govor Dragana Čovića u Narodnoj skupštini RS te na učešće člana parlamentarne većine i predsjednika Srpskog narodnog vijeća Milorada Pupovca na obilježavanju neustavnog 9. januara koji se slavi kao dan RS.

Čović je u utorak, između ostalog” poručio zastupnicima u Narodnoj Skupštini RS: “Čuvajte RS”.

„Silom pobratimstvo“

Bojan Glavašević iz Zeleno-lijeve koalicije zapitao se „postoje li neke granice koje u političkom diskursu možda ne treba prelaziti“, dok je Hajduković istaknuo da mu je „degutantno“ razgovarati o „nekom savezništvu s Dodikom, jer ko s vragom tikve sadi…“

Raspudić je istakao kako mu je jasna saradnja s Dodikom jer je alternativa Srpska demokratska stranka (SDS) koja je etnički očistila i stvorila RS, ali „nema želuca za one emotivne govore“.

Grlić Radman se nije referirao na Čovićev govor, ali je Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH, istaknuo da je to „silom pobratimstvo“ te da je savez s Dodikom posljedica bošnjačkog odnosa prema Hrvatima.

Stjepan Bartulica iz Domovinskog pokreta je kazao kako je „očekivao jasniju osudu“ Pupovčeva prisustvovanja na obilježavanju “dana RS” te da je ta posjeta bila „štetna“ također jer time utiče na percepciju hrvatske vanjske politike.

„Pupovac je dao odgovor, to nije tema“, kazao je Grlić Radman.

Na sjednici su izlaganje održali Ivan Vukoja, član Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara te Dražen Barbarić, pročelnik odjela za politologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Vukoja je iznio neke prilično sumnjive činjenice. Upozorio da bi “bošnjačke” političke stranke na izborima ove godine mogle izabrati trećinu delegata u hrvatskom Domu naroda i na taj način formirati entitetsku, ali i državnu vladu bez hrvatskih predstavnika?!

„Može se dogoditi da svi Hrvati u BiH glasaju za jednu stranku, a da ta stranka ne bude u federalnoj vladi, da glasaju za istog člana Predsjedništva, a da on ne bude u Predsjedništvu, te da nemaju nikoga u Vijeću ministara“, tvrdi Vukoja.

„Konstitutivnosti nema ako nema legitimnog predstavljanja“, istaknuo je.

Barbarić je istaknuo da je teško postići dogovor jer bošnjačkoj strani odgovara status quo.

Barbarić smatra da je teško postići kompromis jer su se lideri “bošnjačkih” stranaka obraćali svom biračkom tijelu s „nerealnim željama“.

Poručio je da u Domovima naroda „hrvatska nacija treba biti subjekt“, odbacivši prigovore da su Hrvati prezastupljeni na tom nivou, istaknuvši da 50 posto američke populacije predstavlja samo 17 od 100 američkih senatora.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.