Globus

Kristinn Hrafnsson

Urednik “WikiLeaksa”: Assange je politički zatvorenik, to je najveći je napad na novinarstvo

18/02/2020
Kristinn Hrafnsson i Julian Assange

I australski parlamentarci Andrew Wilki i George Christensen također su upozorili da bi izručenje Assangea u SAD predstavljalo veoma opasan presedan

Urednik lista “WikiLeaks“ Kristinn Hrafnsson izjavio je da je slučaj o izručenju Juliana Assangea Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) krajnje politički proces koji predstavlja veliku opasnost po budućnost novinarstva, javlja Anadolu Agency (AA).

Hrafnsson je na konferenciji koju je organizirala novinarska organizacija FPA kazao da je osnovač “WikiLeaksa“ Assange politički zatvorenik.

“To je krajnje politički slučaj. Bio je to politički slučaj i 2010.godine kada je američka vlada htjela srušiti WikiLeaks. Bio je to politički proces i kada su ljudi tražili ubistvo Assangea“, kazao je Hrafnsson.

Hrafnsson je kazao da njegove tvrdnje o politički montiranom procesu protiv Assangea potvrđuje i to što je bivši šef CIA-e i sadašnji šef američke diplomacije Mike Pompeo optužio “WikiLeaks“ da je nevladina neprijateljska obavještajna služba, a potpredsjednik SAD-a Mike Pence dva puta išao u Ekvador i čelnicima te zemlje nudio otpis duga od deset milijardi dolara za sporazum koji bi omogućio ekstradiciju Assangea u SAD.

“Stalno ponavljam da je Assange politički zatvorenik“, kazao je Hrafnsson i dodao da ga ne bi brinulo da se radi o klasičnom sudskom postupku, ali da se brine jer je to politički proces u kojem je na meti i budućnost novinarstva, a ne samo Assange koji bi mogao biti osuđen na 175 godina zatvora ako bude izručen.

Hrafnsson je zaključio da je proces protiv Assangea najveći napad na novinarstvo u svijetu. On tvrdi da bi izručenje Assangea SAD-u moglo sutra omogućiti da svaki novinar bude izručen u zemlje čijim liderima se ne svidi njegovo izvještavanje i pisanje.

Zastupnici u australskom parlamentu Andrew Wilki i George Christensen također su upozorili da bi izručenje Assangea u SAD predstavljalo veoma opasan presedan.

“Veliki sam poštovalac američkog predsjednika Donalda Trumpa i britanskog premijera Borisa Johnsona, ali važnija mi je sloboda mišljenja i govora od obojice“, poručio je Christensen.

Ročište o izručenju Assangea na britanskom sudu bi trebalo početi naredne sedmice, a riječ je o jednom od najvećih slučajeva te vrste u Velikoj Britaniji.

Britanski sud odbacio je zahtjev advokata osnivača Wikileaksa Juliana Assangea o prolongiranju saslušanja o njegovom izručenju. Assangeovi advokati zatražili su odgodu saslušanja za tri mjeseca, što je odbio prvostepeni sud Westminister.

Advokati su dodatni rok tražili za pripremu odbrane uz obrazloženje da je riječ o veoma kompleksnom i obimnom slučaju.

SAD, između ostalog, Assangea optužuje za kršenje zakona o špijunaži iz 1917. godine.

Assange je u 2012. zatražio azil u ambasadi Ekvadora u Londonu, a kako bi izbjegao suđenje u Švedskoj, gdje je terećen za navodni seksualni napad.

On je priveden 11. aprila 2019. u ambasadi u Londonu, a potom je uhapšen zbog kršenja uslovne kazne. Sud je Assangea zbog toga osudio na zatvorsku kaznu u trajanju od 50 sedmica.

Ukoliko britanski sud prihvati zahtjev SAD-a o izručenju Assangea, slučaj bi mogao biti prenijet na viši sud, a potom i na Evropski sud za ljudska prava. Stručnjaci vjeruju kako bi Assangeov slučaj o izručenju mogao potrajati i dvije godine.

Wikileaks, čiji je Assange osnivač, 2010. je objavio tajne dokumente o onome što je SAD činio u Iraku i Afganistanu.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.