U deset srbijanskih gradova i općina otvorena su birališta na kojima će se do 20 sati glasati za lokalnu vlast u iduće četiri godine, ali se već i u izbornoj kampanji pokazalo da za vladajuću Srpsku naprednu stranku (SNS) ovi izbori imaju znatno veći politički ulog od pukog izbora vijećnika.
Današnji izbori pokazat će koliko je 14-godišnja vlast srbijanskog populističkog predsjednika Aleksandara Vučića poljuljana prošlogodišnjim masovnim protuvladinim protestima i zahtjevima za demokratizaciju zemlje, suzbijanje korupcije, preustroj institucija i neovisnost pravosuđa, piše Hina.
Pravo glasa u svih 10 lokalnih zajednica, po službenim podacima, ima 247.985 građana, a birat će vijećnike s ukupno 50 izbornih lista, koje su formirale lokalne vladajuće stranke na čelu s SNS-om i koalicijskim partnerima, te opozicija, studentski pokret i građanske inicijative, ponegdje i na zajedničkoj listi.
Lokalni izbori provode se u Aranđelovcu, Bajinoj Bašti, Boru, Kladovu, Knjaževcu, Kuli, Lučanima, Majdanpeku, Sevojnu i Smederevskoj Palanci, gdje su vijećnici posljednji put birani 3. aprila 2022. godine.
Za vladajuće najveći su izazov liste kandidata okupljene oko studentskog pokreta, koji je u valu protesta tokom 2025. stekao veliku naklonost građana zahtjevima da se stane na kraj koruptivnim aranžmanima vlasti mimo javnih konkursa, uključujući loše izvedene radove na rekonstrukciji željezničkog kolodvora i pad nadstrešnice pod kojom je 1. novembra 2024. poginulo 16 ljudi.
Vučić izborima pridaje veliku važnost
Koliku važnost izborima pridaju naprednjaci i njihov službeno donedavni vođa, aktuelni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, svjedočila je i činjenica da je SNS sa svojim koalicijskim partnerima izbornoj listi dao ime “Aleksandar Vučić – Srbija, naša obitelj”, pridodajući umjesto “Srbija” ime svakog mjesta u kojem će se danas glasati za lokalnu vlast.
I upravo se Vučić, premda ga nacionalni ustav člankom 111 obvezuje da kao šef države “izražava državno jedinstvo Republike Srbije”, stavio na čelo kampanje SNS-a i u proteklih mjesec dana posjetio je sve općine u kojima su 29. marta lokalni izbori, često u pratnji ministara i drugih državnih dužnosnika, obećavajući šakom i kapom infrastrukturne projekte, ceste, mostove, nova radna mjesta, bolje zdravstvo i socijalnu skrb, veće plaće i penzije.
Ni Vučić ni srbijanska vlada nisu se obazirali na tvrdnje opozicije i građanskog društva da je takav angažman, zapravo, tzv. dužnosnička kampanja i kršenje zakona.
Razdvajanje javnih dužnosti od stranačkih aktivnosti jedna je od ključnih preporuka koje su, uz poštivanje ljudskih prava i slobode medija, te reviziju popisa birača, Srbiji uputili iz ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).
Preporuke ODIHR-a Srbija je službeno prihvatila u ranijim pokušajima međunarodne zajednice da se u zemlji uspostave demokratski i fer preduvjeti za izbore na svim nivoima, ali one dosad nisu dosljedno prihvaćene – među ostalim – i u uvođenjem reda i revizijom popisa birača, te ravnopravnim pristupom svih političkih aktera medijima, koji su u većini pod dominatnim utjecajem ili kontrolom vlasti.
