Globus

Thomas Kamradt

Vodeći njemački imunolog: Uspjeh bi bio ako vakcina samo ublaži tok bolesti

05/09/2020

„Lično bih bio zadovoljan kada bi postojala sigurna vakcina, koja mora da se osvježi na svake dvije godine, ali koja bi imala snažan uticaj na tok bolesti“, kaže poznati njemački imunolog Thomas Kamradt

Vodeći njemački imunolog Thomas Kamradt „oduševljen“ je brzinom kojom se radi na vakcini protiv korone, ali dodaje da ne treba očekivati čuda. U razgovoru za Deutsche Welle, Kamradt preporučuje i vakcinaciju protiv sezonskog gripa.

U trci za pronalaženje vakcine protiv virusa učestvuje preko 170 laboratorija. Njih sedam je stiglo do završne faze kliničkog testiranja. Procesi koji inače traju godinama, sada se odvijaju rekordnom brzinom. Jer radi se o životu i smrti, novcu i moći.

Ali da li uopšte može da bude riječi o bilo kakvim lovorikama? Da li je vakcina zaista rješenje za sve, kao što se često govori u javnim debatama?

„Lično bih bio zadovoljan kada bi postojala sigurna vakcina, koja mora da se osvježi na svake dvije godine, ali koja bi imala snažan uticaj na tok bolesti“, kaže poznati njemački imunolog Thomas Kamradt.

„Možda vakcina neće spriječiti lakše simptome. Međutim, najmanje što se očekuje jeste da spriječi respiratornu insuficijenciju i teška oštećanja organa. Ako bi vakcina samo uspjela da tok bolesti koji vodi ka smrti pretvori u blaži oblik, to bi za mene bio uspjeh. Sve više od toga bio bi veoma veliki uspjeh“, priča Kamradt u intervjuu za DW.

Da nije prebrzo?

Razvoj vakcine je i prvoklasno političko pitanje. Rusija je požurila da odobri vakcinu, a američki predsjednik Donald Trump vjeruje da Uprava za hranu i lijekove (FDA) SAD, namjerno koči rad na razvoju vakcine, kako bi spriječila da se predsjednik prije isteka mandata pokaže kao uspješan borac protiv pandemije.

Thomas Kamradt, koji je direktor Instituta za imunologiju na Univerzitetskoj klinici u Jeni i predsjednik Njemačkog društva za imunologiju, kaže da nije skeptičan već „oduševljen“ brzinom kojom se radi na vakcini.

Inače, potrebno je po desetak godina dok neka vakcine ne uđe u masovnu proizvodnju, a rekorder je za sada vakcina protiv ebole koja se pojavila nakon pet godina rada.

„A sada je sve još brže“, kaže Kamradt, dodajući da se ipak nije krenulo od nule jer je već poznato koji protein je dobar odgovor na SARS-viruse, i da su kineski naučnici još u januaru na internet postavili sekvencu virusa.

„Brzinu čitavog procesa povećava što koraci, koji su inače išli jedan za drugim, sada idu paralelno. Na primjer, već sada se stvaraju proizvodni pogoni za vakcine koje možda nikada neće postojati“, navodi naučnik.

„Međutim, ni u kojem slučaju ne smije se desiti da sigurnosna testiranja postanu labavija nego inače! Koliko god da je situacija teška, ipak su simptomi kod 80 posto ljudi, ako ih uopšte i imaju, prilično slabi. To znači da, ako se protiv nečeg takvog vakcinišem, moram da budem veoma siguran da neće nastati nikakva šteta! Na kraju krajeva vakcinu dajemo zdravim ljudima“, upozorava Kamradt.

„Imunitet krda – kameno doba“

Komentarišući pojedina zalaganja da se društvo prokuži, to jest da se zaraza ciljano lagano širi kao bi se stekao imunitet krda, njemački imunolog kaže: „Ako pogledate kolike bi stope zaraze bile potrebne i kolika bi bila smrtnost, onda je to metod iz kamenog doba.“

Nedavna vijest iz Hongkonga, da je moguće dvaput se zaraziti korona-virusom, učinila je raspravu izlišnom: „Sada moramo polaziti od toga da imunitet ne traje doživotno. Zato se nadam da se niko više neće zalagati za imunitet krda. Imunitet krda se postiže vakcinacijom“, kategoričan je Kamradt.

On pred ovu jesen preporučuje vakcinaciju protiv gripe. „Sa jedne strane, zbog lične zaštite, jer još uvijek ne znamo da li će imuni sistem zbog gripe u toj mjeri da oslabi, da će postati podložniji covidu. Sa druge strane, da se ne bi preopteretio zdravstveni sistem. I gripa je takođe povezana sa određenom smrtnošću. Simptomi mogu da budu slični, tako da u bolnici nije moguće odmah razlikovati da li se radi o gripi ili covidu 19.“

Kada i ako vakcina protiv korone stigne, Kamradt se nada da će biti efikasna kod starijih ljudi. „Onda bi vakcinu najprije trebalo da dobiju stariji ljudi i oni koji već imaju zdravstvenih problema. Takođe i oni koji su naročito izloženi i kod kojih postoji visok rizik da bi mogli da prošire virus. Mlad, zdrav čovjek koji živi u šumskoj kolibi, vjerovatno je poslednji koji bi trebalo da bude vakcinisan“, zaključuje imunolog u razgovoru za DW.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.