Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da je proširenje Evropske unije geostrateški imperativ, ali je naglasila i potrebu da Srbija dodatno uskladi svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s politikom EU.
Poruke nakon sastanka u Briselu
Von der Leyen je to kazala nakon radne večere sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem i predsjednikom Evropskog vijeća Antoniom Costom.
„Naglasili smo da je proširenje geostrateški imperativ i potrebu da se Srbija dodatno uskladi s vanjskom i sigurnosnom politikom EU. Također smo pozdravili korake Srbije u diversifikaciji energetskih izvora i ruta te smanjenju ovisnosti o Rusiji, čija je nepouzdanost više puta dokazana“, napisala je von der Leyen na mreži X.
Podsjetila je i da EU kontinuirano pokazuje solidarnost prema Srbiji kroz velika ulaganja u energetsku infrastrukturu i podršku ugroženim domaćinstvima, te dodala da su evropske institucije „u potpunosti predane tome da vide demokratsku Srbiju u EU“.
Vučić: „Samo je pitanje kada će stići upozorenje za sekundarne sankcije“
Vučić je izjavio da je tokom večere bilo riječi i o energetskim izazovima s kojima se Srbija suočava te da postoji realna opasnost od sekundarnih američkih sankcija.
„Iskreno, zadovoljan sam tokom, načinom i tonom razgovora, posebno u vezi s energetskom situacijom u kojoj nam već danas nije lako, a svakim danom će biti sve teže. Već je 61 ili 62 dana otkako nismo primili ni kap nafte u našu rafineriju i jedino je pitanje kada će stići upozorenje za sekundarne sankcije za centralnu banku i banke, a onda nastaju pravi problemi“, rekao je Vučić.
Situacija s NIS-om i mogućnost državne uprave
Naftna industrija Srbije (NIS) nalazi se pod američkim sankcijama kao dio ruskog energetskog sektora. Srbija je Rusiji dala rok od 50 dana da pronađe kupca za NIS. Ukoliko do toga ne dođe, Beograd će uvesti svoju upravu nad kompanijom kojoj je trenutno onemogućeno poslovanje, dok se benzinske pumpe snabdijevaju iz rezervi.
Otvaranje klastera i evropski put Srbije
Vučić je rekao da je bilo razgovora i o otvaranju klastera 3, za koji Srbija tvrdi da je ispunila uslove još 2021. godine, ali nije mogao potvrditi hoće li klaster biti otvoren.
„Ne mogu sa sigurnošću kazati hoće li biti otvoren klaster 3 do kraja godine. Oni su priznali značajne pomake, vrlo pozitivno govorili o napretku Srbije. Naravno, još ima stvari koje kritikuju i koje moraju biti bolje“, rekao je.
Srbija je pregovore o članstvu u EU započela 2014. godine. Do sada je otvoreno 22 poglavlja, a zatvorena samo dva. Posljednji pomak dogodio se u decembru 2021. godine.
VEZANI TEKST Vučić ima novu ideju, kaže da će se bolje osjećati Bosanci i Albanci
Vučić predložio zajednički ulazak cijelog Zapadnog Balkana u EU
Predsjednik Srbije naveo je da je Ursuli von der Leyen predložio da „cijeli zapadni Balkan zajedno uđe u EU“, ali da nije dobio konkretan odgovor.
„Govorio sam to zato što mislim da je to najbolje rješenje. Srbija bi ušla – neću sada pitati s kojim teritorijem – a Prištine nema nigdje. Kako ćemo riješiti taj problem? A šta da radimo s BiH? U tom slučaju bi Bošnjaci iz Pazara prelazili tri puta teže granicu da bi došli u Sarajevo i obrnuto, kao i Srbi iz Bijeljine, Banje Luke, Trebinja, Zvornika. Umjesto da imamo otvorene granice, kao što ja predlažem“, poručio je Vučić.
Srbija ostaje pri cilju – članstvo u EU
Vučić je naveo da mu je bila čast razgovarati s predsjednicom Evropske komisije i predsjednikom Evropskog vijeća.
Poručio je i da Srbija ostaje „čvrsto privržena strateškom cilju – članstvu u EU“.
„Srbija ostaje pouzdan i odgovoran partner Evropskoj uniji u svim procesima koji doprinose miru, stabilnosti i prosperitetu naših građana“, napisao je na Instagramu.
