Zašto je Angeli Merkel tako teško progovoriti o problemima na Balkanu?

Početkom sedmice je održan virtuelni summit o budućnosti zemalja zapadnog Balkana. Njemačka štampa analizira rezultate „Berlinskog procesa“ – i kritikuje kancelarku Merkel, piše Deutsche Welle.

Savezna kancelarka Angela Merkel je lično 2014. pokrenula „Berlinski proces” kako bi bolje koordinirala politiku Evropske unije prema zapadnom Balkanu, ali i intenzivirala proces EU-integracije zemalja iz regije. Nakon virtuelnog summita s liderima tih država održanog u ponedjeljak (5.7.) šefica njemačke vlade je istaknula kako ima još puno problema, ali i napomenula da su ostvareni i neki uspjesi.

Izričito je u tom kontekstu navela program razmjene među mladima u regiji, odnosno napredak po pitanju infrastrukturnih i saobraćajnih projekata.

“Mršavi” rezultati summita

“Obzirom na dimenzije problema koje se u političko-strateškom smislu povezuje sa zapadnom Balkanom, rezultati summita su ipak mršavi. Ljudi u regiji uopće nisu dobili nikakav signal kako će se stvari razvijati praktično u pogledu integracije u Evropsku uniju”, konstatira berlinski list Die Tageszeitung (taz).

Pritom se, kako piše Erich Rathfelder, dopisnik ovog lista s Balkana, itekako registrira da „EU mlako reagira na agresivni nastup Rusije, koja širi politički uticaj na Srbiju i Republiku Srpsku u Bosni, i koja masivno isporučuje oružje Srbiji”.

Ugledu EU-a u regiji je bez sumnje naštetila činjenica da Unija nije osjetnije pomogla zapadnom Balkanu u borbi protiv pandemije, zaključuje “taz”.

I dodaje kako su istovremeno dvije sile, Rusija i Kina, regiji isporučile cjepivo.

„Obećanje Merkel da će EU sad isporučiti tri miliona doza cjepiva, nekako baš ne zrači oduševljenjem”, primjećuje Rathfelder.

„Gdje je inicijativa EU-a protiv politike Bugarske koja želi prisiliti Sjevernu Makedoniju da prizna bugarske korijene? Šta se diskutovalo o slobodi putovanja (bezviznom režimu) za Kosovo? Kako bi se trebalo boriti protiv autokratskih snaga na Balkanu kad jedan Janez Janša predsjeda Evropskom unijom? I šta je s izbornim zakonom u Bosni?”, piše dopisnik Die Tageszeitunga s Balkana. I svoj osvrt zaključuje još jednim pitanjem:

„Zašto je Angeli Merkel tako teško progovoriti o tome?”

Nestrpljenje na Balkanu

List Rheinische Post (RP) u članku pod naslovom „Balkanske države postaju nestrpljive” piše o frustracijama zemalja iz regije koje su zaustavljene na putu prema EU. Radi se o Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. Pregovori s njima su ponovno blokirani, piše dopisnik RP-a Thomas Roser.

Pritom citira premijera Sjeverne Makedonije Zorana Zaeva koji je rekao da je taj potez „ogroman podbačaj EU-a i loša poruka za cijelu regiju”.

RP naglašava kako se u „EU-čekaonici” sve više širi „klonulost”, i to usprkos plemenitim pismima namjere i eVropskoj perspektivi obećanoj još u Solunu 2003.

„Od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju 2013. proširenje je praktički na ledu”, piše RP.

Uz umor od proširenje i nedosljednu politiku prema Balkanu EU-članica, koja često ovisi o izborima i političkim dnevno-aktuelnim temama, toj situaciji zastoja su doprinijeli i bilateralni „manevri smetnji” od strane susjeda EU-a, te manjkavosti po pitanju vladavine prava, nedostatak napretka u integraciji i autoritarne tendencije u zemljama koje su i same aspiranti na članstvo u Uniji, piše dopisnik lista Rheinische Post. I dodaje:

„Vakuum moći do kojeg je došlo zbog popuštanja zanimanja EU-a, sada koriste neki drugi: ne samo Kina i Rusija, već i Turska i Mađarska sistemski grade svoj uticaj u regiji.”