Globus

Evropska komisija

Zbog migranata predložena dopuna šengenskog zakonika

14/12/2021
Foto: PIXSELL (Ilustracija)

Šengenski prostor, jedno od najvećih postignuća u istoriji europskih integracija, posljednjih je godina bio pod velikim pritiskom kada su mnoge članice uvele kontrole na unutarnjim granicama u prvom redu zbog velikog priljeva migranata, terorističkih napada i pandemije koronavirusa

Evropska komisija u utorak je predložila dopune šengenskog zakonika radi boljeg upravljanja na vanjskim granicama u slučaju ozbiljnih prijetnji za javno zdravlje ili instrumentalizacije migranata, dok bi uvođenje privremenih kontrola na unutarnjim granicama trebala biti krajnja mjera kada se iscrpe sve mogućnosti.

Šengenski prostor, jedno od najvećih postignuća u istoriji europskih integracija, posljednjih je godina bio pod velikim pritiskom kada su mnoge članice uvele kontrole na unutarnjim granicama u prvom redu zbog velikog priljeva migranata, terorističkih napada i pandemije koronavirusa, navodi Hina.

“Imamo odgovornost pojačati upravljanje Schengenom i osigurati da zemlje članice mogu brzo i koordinirano odgovoriti na krizne situacije, uključujući i instrumentalizaciju migranata”, izjavio je potpredsjednik Komisije za promicanje europskog načina života Margaritis Schinas.

Ažurirana pravila omogućit će državama članicama da brzo donesu obvezujuća pravila o privremenim ograničenjima putovanja na vanjskim granicama u slučaju prijetnje javnom zdravlju. Bit će predviđena izuzeća, među ostalim za putnike koji putuju iz nužnih razloga, kao i za građane i rezidente Unije. Time će se osigurati da se ograničenja putovanja ujednačeno primjenjuju s obzirom na nedavna iskustva.

U šengenskom prostoru, u koji bi Hrvatska trebala ući sljedeće godine, živi više od 420 miliona ljudi u 22 države članice EU-a i četiri države izvan EU-a. Oko 1,7 miliona ljudi živi u jednoj zemlji, a radi u drugoj, a 3,5 miliona ljudi svakodnevno prelazi granice između šengenskih država.

“Pandemija nam je vrlo jasno pokazala da je šengenski prostor ključan za naša gospodarstva i društva. S današnjim prijedlogom osigurat ćemo da se kontrole na unutarnjim granicama uvode tek kao krajnja mjera, na temelju zajedničke procjene i na razdoblje samo onoliko koliko je potrebno”, izjavila je povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson.

Kao alternativa uvođenju unutarnjih graničnih kontrola, Komisija predlaže pojačane policijske kontrole i policijsku suradnju u pograničnim područjima.

U skladu s novim kodeksom EU-a o policijskoj suradnji, koji je Komisija predložila prošloga tjedna, novim se šengenskim pravilima promiče upotreba učinkovitih alternativa kontrolama na unutarnjim granicama u obliku pojačanih i operativnijih policijskih provjera u pograničnim regijama uz pojašnjene da one nisu istovjetne graničnim kontrolama.

Prema sadašnjim pravilima, države članice mogu uvesti privremene unutarnje kontrole u slučaju ozbiljne prijetnje javnom poretku i sigurnosti.

Postoje dvije situacije u kojima se mogu uvesti unutarnje granične kontrole, predvidive i nepredvidive.

U slučaju nepredviđenih okolnosti, država članica može uvesti kontrole na razdoblje do 10 dana, s mogućnošću da se to produlji na 20 dana. Ukupno, u takvim situacijama produžnje kontrola može biti do najviše dva mjeseca.

Prema prijedlogu novih pravila, države članice u nepredviđenim situacijama mogle bi uvesti kontrole do 30 dana, što bi se moglo produljiti na najviše tri mjeseca.

U slučaju predvidivih situacija, države članice sada mogu uvesti granične kontrole na početno razdoblje do 30 dana, što se može produljivati do najviše šest mjeseci.

Po novim pravilima kontrole bi se mogle uvesti na razdoblje od šest mjeseci, što se može obnavljati do najviše dvije godine. Države članice ipak bi u izvanrednim situacijama mogle zadržati kontrole i na dulje razdoblje.

Ako bi kontrole na unutarnjim granicama trajale dulje od 18 mjeseci, Evropska komisija bi morala pripremiti izvještaj o razmjernosti i nužnosti takve mjere.

Predviđena je uspostava novog šengenskog mehanizma, koji bi u slučaju prijetnje zdravlju ili sigurnosti u većini članica, trebao osigurati zajednički odgovor na unutarnjim granicama i predvidjeti mjere za ublažavanje negativnih učinaka takvih kontrola.

Prijedlog dopune šengenskog zakonika otvara mogućnost nekoj državi članici da vrati migranta zatečenog u neregularnoj situaciju u drugu zemlju članicu u koju je došao, umjesto da ga vraća u zemlju podrijetla, što je obveza prema sadašnjim pravilima. Međutim, da bi to bilo moguće, migrant bi bi morao biti priveden u zajedničkoj policijskoj akciji dviju zemalja u pograničnoj zoni ili da postoji bilateralni sporazum o readmisiji između te dvije zemlje.

Reforma šengenske pravne stečevine jedan je od ključnih prioriteta predstojećeg francuskog predsjedanja Vijećem EU-a, za vrijeme kojeg Hrvatska očekuje ulazak u taj prostor bez unutarnjih kontrola.

Francuzi se, između ostaloga, zauzimaju za uspostavu posebnog tijela, koje bi činili ministri unutarnjih poslova i koji bi koordinirali upravljanje šengenskim prostorom, nešto slično euroskupini, forumu koji okuplja ministre financija zemalja eurozone i koordinira upravljanje pitanjima koje nameće zajednička valuta.

U Komisiji kažu da već imaju rješenje koje je na tragu francuskog prijedloga – šengenske forume na kojima se okupljaju članovi Evropskog parlamenta i ministri unutarnjih poslova. Komisija će kao podlogu za raspravu na tim forumima svake godine objavljivati izvješće o stanju Schengena u kojem će sažeti situaciju u pogledu nepostojanja kontrola na unutarnjim granicama, rezultata šengenskih evaluacija i stanja provedbe preporuka, piše Hina.

Komentari

Autor: Fena

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.