Google i Meta, kompanija u vlasništvu Marka Zuckerberga, suočavaju se s ozbiljnim optužbama da su namjerno dizajnirali svoje platforme kako bi izazvale zavisnost kod djece, uprkos svjesnosti o mogućim posljedicama po mentalno zdravlje mladih korisnika.
Izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg pojavio se pred sudom u Los Angelesu, gdje je svjedočio u postupku koji je njegovu kompaniju stavio u središte pažnje zbog navodnih štetnih uticaja društvenih mreža na djecu.
Tužbu je podnijela žena iz Kalifornije koja tvrdi da su Instagram i YouTube, koje je koristila od najranijeg djetinjstva, doprinijeli razvoju depresije i suicidalnih misli.
Navodi tužbe
Prema njenim tvrdnjama, YouTube je počela koristiti sa šest godina, Instagram s 11, a kasnije i TikTok i Snapchat. Ove dvije platforme su u međuvremenu postigle nagodbu o odšteti s tužiteljicom.
U tužbi se navodi da su kompanije svjesno nastojale „navući“ djecu na svoje usluge, uprkos saznanjima o potencijalnim štetnim efektima po mentalno zdravlje.
Ključno pitanje u ovom sudskom procesu jeste da li društvene mreže izazivaju zavisnost kod djece i tinejdžera.
Odbrana kompanija
Meta i Google negirali su optužbe. Meta se pozvala na istraživanje Nacionalnih akademija nauka, prema kojem nije utvrđena direktna povezanost između korištenja društvenih mreža i narušavanja mentalnog zdravlja djece.
Govoreći pred sudom, Zuckerberg je izjavio da žali što je njegova kompanija sporo prepoznavala korisnike mlađe od 13 godina na Instagramu, ali je naglasio da su u međuvremenu uvedena poboljšanja.
„Volio bih da smo to postigli ranije“, rekao je Zuckerberg.
Prošle sedmice svjedočio je i šef Instagrama Adam Mosseri, koji je odbacio tvrdnje o zavisnosti od društvenih mreža.
„Siguran sam da sam rekao da sam bio ‘ovisnik’ o nekoj Netflix seriji kada sam je gledao do kasno u noć, ali ne mislim da je to isto što i klinička ovisnost“, izjavio je Mosseri.
Interni dokumenti
Tokom suđenja predstavljeni su interni dokumenti i e-mailovi. Advokat tužiteljice iznio je memorandum Instagrama iz 2018. godine u kojem stoji: „Ako želimo ostvariti veliki uspjeh među tinejdžerima, moramo ih privući još u dobi prije nego postanu tinejdžeri“.
Zuckerberg je ustvrdio da je dokument pogrešno interpretiran, dodajući da su vođeni razgovori o razvoju sigurnijih verzija usluga za mlađe korisnike. Iako je Meta razmatrala pokretanje verzije Instagrama za djecu mlađu od 13 godina, takva platforma nikada nije lansirana.
Sud je razmatrao i e-mailove iz 2014. i 2015. godine u kojima je Zuckerberg naglašavao potrebu povećanja vremena koje korisnici provode na aplikaciji za dvocifreni procenat.
Globalne zabrane
Ovaj slučaj jedan je od nekoliko procesa pokrenutih protiv kompanija društvenih mreža u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov ishod mogao bi uticati na hiljade sličnih tužbi u kojima se društvene mreže optužuju za podsticanje depresije, anksioznosti, poremećaja u ishrani i samoubistava među mladima.
Paralelno s pravnim postupcima, više zemalja širom svijeta razmatra ili je već uvelo zabrane korištenja društvenih mreža za djecu.
Australija je već uvela zabranu za korisnike mlađe od 16 godina. U Francuskoj je u parlamentarnoj proceduri zakon kojim se predviđa zabrana za mlađe od 15 godina, dok se u Španiji očekuje da Vijeće ministara odobri sličnu mjeru za mlađe od 16 godina.
Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da je otvoren za razmatranje takve zabrane, a Norveška, Grčka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Danska, Italija i Nizozemska također vode rasprave o mogućim ograničenjima.
Ishod suđenja u Los Angelesu mogao bi imati dalekosežne posljedice po budućnost društvenih mreža i način na koji se reguliše njihov pristup djeci širom svijeta.
