priznao i načelnik opštine

Konkursi za zaposlene u Bileći

sdr
Miljan Aleksić (FOTO: Direkt)

Načelnik Miljan Aleksić otvoreno je za Direkt priznao da je konkurs namijenjen radnicima koji već, pod različitim ugovorima, rade u Opštini

Opština Bileća raspisala je konkurs za zapošljavanje sedam radnika u Opštinskoj upravi na neodređeno vrijeme. Načelnik Miljan Aleksić otvoreno je za Direkt priznao da je konkurs namijenjen radnicima koji već, pod različitim ugovorima, rade u Opštini. Sada treba da dobiju ugovor na neodređeno i riješe svoj radni status, piše Direkt-portal.

“To su već zaposleni radnici. Svi oni rade već dvije godine”, potvrdio je Aleksić.

Na pitanje da li je onda raspisani konkurs samo formalnost, Aleksić kaže: “konkurs je konkurs, pa ko zadovolji”.

Ovo je, naime, drugi konkurs za prijem radnika na neodređeno vrijeme u ovom mjesecu. Po istom principu, prije nekoliko dana završen je još jedan. Tada je Opština na neodređeno vrijeme primala osam radnika. Kada se završi i ovaj aktuelni, 15 radnika u Opštini Bileća neće morati da brine, jer će konačno dobiti ugovor na neodređeno, i to na konkursu koji je bio raspisan baš za njih. Tako je i krajem juna “riješen” još jedan radnik i to – stručni saradnik za pripremu dokumentacije.

Višak radnika ne brine načelnika

Pretrpana opštinska administracija i dalje je problem ove hercegovačke opštine, a odlazeći načelnik Miljan Aleksić ne vidi u tome ništa sporno. Prema njegovim riječima, u Opštini Bileća, zajedno sa vatrogascima, zaposleno je oko 150 radnika. Ne zna koliko je to radnika viška, ali je siguran da ljude treba zapošljavati.

“Potrebno je samo da ljudi rade nešto, pa iako je manja plata. Bolje da ih radi stotinu sa manjom platom, nego 50 sa većom platom. Ja to tako gledam. Opština nekad ima para, nekad nema, nekad bude problema, nekad ne bude”, kazao je on.

Sistematizacija je, kaže, urađena, pa Bileći tako baš sada trebaju, između ostalih, i stručni saradnik za javnu rasvjetu i saobraćajnu signalizaciju, te osoba koja će voditi evidenciju o licima koja su regulisala vojsku. Opština još traži i nezavisnog stručnog saradnika za radna tijela Skupštine opštine, stručnog saradnika za razvojne projekte, stručnog saradnika za rad sa mladima, zatim stručnog saradnika za administrativno-tehničke poslove te radnika za održavanje čistoće.

Na naše pitanje da li konkursom koji je raspisan za unaprijed određene osobe Opština diskriminiše ostale i da li to znači da se niko drugi ne može ni prijaviti na konkurs za posao, Aleksić odgovara: “Ko kaže da se niko drugi ne može prijaviti. Oni koji imaju najbolje uslove, oni će najbolje proći”.

Miljan Aleksić (FOTO: Direkt)

A najbolje će proći, ako je suditi po konkursu, oni koji su već skupili dovoljno radnog iskustva, te koji su položili ispit za rad u opštinskoj upravi. Tako je za, recimo, radno mjesto stručnog saradnika za razvojne projekte potrebno da je kandidat završio Ekonomski fakultet, i to isključivo prvi ciklus studija sa 240 ECTS bodova, a za posao će mu biti potrebno i dvije godine radnog iskustva u službi. Za neobično radno mjesto saradnika koji bi radio s licima koja su regulisala vojsku traže nekoga sa srednjom stručnom spremom četvrtog stepena, kome će biti dovoljno godinu dana radnog iskustva.

Izbori se bliže

Dok u lokalnoj opoziciji smaraju da je u pitanju predizborni ciklus zapošljavanja, načelnik Aleksić odbacio je te optužbe.

“To nikakve veze sa izborima nema”, ustvrido je Aleksić.

Mato Vujović iz bilećkog SDS-a kaže za Direkt da lično nije protiv zapošljavanja, ali da konkurse treba vratiti u okvire institucija.

“Konkursi treba da budu transparentni i da jednake mogućnosti imaju svi, bez obzira na političku pripadnost”, smatra Vujović.

Jasno mu je, kaže, da je konkurs raspisan kako bi već zaposleni dobili ugovore na neodređeno vrijeme.

“Aktuelni konkurs je farsa. I ovaj od ranije je bio za one koji su već radili u Opštini. Mi znamo da se pred svake izbore zapošljava stranačka vojska, a da vlast zauzvrat traži glasove. To je trenutno jedan od najjačih mehanizama za održavanje na vlasti. Ovo nema nikakvog smisla, jer su ljudi obeshrabreni i znaju da nema nikakve svrhe da se prijavljuju na konkurs, jer se unaprijed zna ko će biti zaposlen”, ističe Vujović.

Dodaje da je porazno to što se poslovi dogovaraju mimo institucija, a najčešće, kaže, u kafanama.

“Najveći problem u tome je što se na odgovorna radna mjesta zapošljavaju podobni, a ne kvalifikovani radnici. Mi stalno ukazujemo na te pojave zbog kojih godinama ne možemo da se razvijamo niti da napredujemo”, zaključuje Vujović.

Mato Vujović (FOTO: Direkt)

Obesmišljeni konkursi

Mirjana Ćuskić iz Helsinškog odbora za ljudska prava navodi za Direkt da je zapošljavanje u javnom sektoru u BiH odavno izgubilo svaki smisao te da nije novost da je podložno konstantnim zloupotrebama i manipulacijama od strane rukovodilaca institucija i donosilaca odluka.

“Primjer javnog konkursa u Opštini Bileća samo je još jedan u moru onih, koji, nažalost, ne ostavljaju jednake šanse za transparentno zapošljavanje svim kandidatima i daju prednost kandidatima koji su, putem različitih ugovora, već zaposleni u opštinskom organu. Tako se i dalje upražnjava negativna praksa tzv. partijskog zapošljavanja koje uglavnom ne prepoznaje i ne priznaje objektivne kriterijume kao što su znanje, obrazovanje, iskustvo i neophodne vještine za obavljanje određene radne djelatnosti, već samo partijsku pripadnost i zasluge. Šira društvena zajednica mora glasno da progovori i usprotivi se sistemu partokratije u BiH, kako bi doprinijela smanjenju diskriminacije i stigmatizacije u oblasti javnog zapošljavanja i doprinijela razvoju demokratskog društva u kome se istinski poštuju sve univerzalne evropske vrijednosti”, poručuje Ćuskić i dodaje da je predizborni period naročito pogodan za zapošljavanja ovakvog tipa.

Mirjana Ćuskić, Helsinški odbor za ljudska prava (Foto: Direkt)

Iz Transparensi internešnala BiH su kazali da su primjeri obesmišljavanja instituta javnog konkursa u BiH česti, ali da je u ovom slučaju posebno sporno to što se sve dešava u predizbornom periodu.

“TI BiH je samo u prvom mjesecu monitoringa izbornih aktivnosti zabilježio 17 slučajeva masovnijeg zapošljavanja u javne ustanove i preduzeća, a u nekim slučajevima političke stranke su se hvalile da zapošljavaju svoje članove”, kazali su Direktu u TI BiH.