Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

DW: Kofi Annan, čovjek koji je razumio tragediju BiH

kofi222

U BiH i 23 godine poslije rata, čini se da niko u potpunosti nije zadovoljan politikom UN-a tokom rata od 1992. do 1995. godine. Kofi Annan se u jednom dijelu BiH vidi kao neko ko se kajao za ono što je BiH zadesilo u ratnom periodu, dok ga u drugom ne žele niti spominjati.

Kofi Annan je bio, prema riječima Ejupa Ganića, člana ratnog Predsjedništva BiH, čovjek “koji je u svakom slučaju bio ‘korak naprijed’ ako ga poredimo sa Boutros Boutros-Ghalijem. On je, na neki način, imao više osjećaja za ljudske patnje, za izbjeglice i mislim da je dublje sagledao bosansku tragediju”.

Ganić smatra da bi za BiH bilo bolje da je Annan ranije izabran na mjesto generalnog sekretara UN-a. “Sad, koliko može stati u jednu karijeru, jedan život, teško je reći, ali u suštini sam ga zapamtio kao pozitivnu ličnost, kao čovjeka koji je svjestan da je počinjeno etničko čišćenje u BiH, opsada Sarajeva, zatim Srebrenica”, kaže Ganić za Deutsche Welle.

Annan je shvatio, dodaje Ganić “da je UN svojim oklijevanjem i nedosljednošću donekle doprinio katastrofi i mislim da je on zagovarao preventivno djelovanje daleko više nego njegov prethodnik”.

Bešćutnost Boutrosa Boutrosa-Ghalija

Vlasti BiH, prisjeća se Ganić, koji se više puta imao prilike sastati sa obojicom, bile su zadovoljne Annanovim angažmanom, tim više što je politika njegovog prethodnika Boutrosa Boutrosa-Ghalija ostavila gorke dojmove i izblijedjele nade u učinkovitost UN-a. “Nismo bili zadovoljni njegovim angažmanom. Smatrali smo da može mnogo više da napravi, da više apeluje na svijet, međutim, Boutros Boutros-Ghali, kada je posjetio Sarajevo posljednjeg dana ratne 1992. godine, dao je izjavu koja je nas rastužila”, prisjeća se Ganić.

Ghali je tom prilikom rekao, podsjeća Ganić, “kako na svijetu ima puno gorih mjesta, gorih kriza i patnji, nego što je vidio u Sarajevu”. Svjetski mediji prenijeli su tada Ghalijeve riječi, ali i ogorčenost Sarajlija koji su demonstrirali ispred zgrade Predsjedništva nazivajući ga “ubicom i fašistom”.

Kofi Annan, koji je u vrijeme rata u BiH vršio dužnost pomoćnika generalnog sekretara za mirovne operacije u BiH, tijekom svog mandata na čelu UN-a, od 1997. do 2006. godine, u više navrata je priznao da se moglo i trebalo uraditi više kako bi zločini u BiH bili spriječeni.

Priznavanje propusta

“Greškom, pogrešnom procjenom i nemogućnošću da se prepozna obim zla s kojim su suočene, Ujedinjene nacije nisu učinile svoj dio posla kako bi pomogle da se spasi narod Srebrenice”, naveo je Annan 2000. godine u svom Izvještaju o padu Srebrenice.

Ništa blaži nije bio ni na Konferenciji o prevenciji genocida, održanoj u Štokholmu početkom 2004. godine, kada izjavljuje: “Masovna ubistva u bivšoj Jugoslaviji i Ruandi su sramota za UN, jer su strašni zločini počinjeni pred očima naših trupa. Bili smo u stanju da spriječimo te zločine, ali umjesto toga, mi smo povukli svoje trupe. Zemlje, članice Vijeća sigurnosti, počinile su grešku. U biti svi smo mi zakazali”.

Izvještaj o Srebrenici – van snage

Bez obzira na Annanovo pokajanje, pitanje Srebrenice i genocida počinjenog u tom gradiću u Istočnoj Bosni još uvijek se iskorištava u političke svrhe i za potpaljivanje nacionalnih osjećaja. Upravo na dan kada je objavljena smrt čovjeka koji je priznao i kajao se za propuste u BiH, u Srebrenici, Vlada manjeg bh. entiteta – Republike Srpske, stavila je “van snage Izvještaj Komisije za istraživanje događaja u i oko Srebrenice o događajima u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine, sačinjen u Banjoj Luci juna 2004. godine i 15. oktobra 2004. godine”.

U Izvještaju Komisije za istraživanja događaja u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine, koju je formirala Vlada tadašnjeg premijera RS Dragana Mikerevića, navedeno je, između ostalog, kako je “na području Srebrenice nestalo između 7.000 i 8.000 Bošnjaka. U dva izvještaja navedene su i informacije o masovnim grobnicama, masovnim likvidacijama Bošnjaka i brojni drugi detalji genocida u Srebrenici, koja je u vrijeme počinjenog masakra bila pod zaštitom UN-a.

“U cilju cjelovitog i istinitog sagledavanja događaja u Srebrenici i srebreničkoj regiji u periodu od 1992.-1995. godine, a zbog jačanja povjerenja i tolerancije među narodima u BiH, konačnog pomirenja i suživota sadašnjih i budućih generacija, Vlada RS-a formira nezavisnu međunarodnu Komisiju koja će na objektivan i nepristrasan način utvrditi stradanja svih naroda na području srebreničke regije u periodu od 1992.-1995. godine. Sastav i zadaci Komisije odrediće se posebnim rješenjem”, navedeno je, između ostalog, u saopćenju Vlade RS.

Istovremeno, Vlada u Banjoj Luci donijela je i odluku “da formira nezavisnu međunarodnu Komisiju koja će ispitati i sačiniti izvještaj o stradanju Srba u Sarajevu u periodu od 1991. do 1995. godine”.

Kakav genocid?

Komentare o smrti čovjeka koji je osuđivao genocid u Srebrenici i kritizirao pogreške organizacije na čijem čelu je bio, u Banjoj Luci teško je dobiti. Neki politički analitičari nisu htjeli komentirati, neki nisu odgovarali, a jedan je prekinuo razgovor već na prvom pitanju – o stavovima Kofija Annana o genocidu. “Kakav genocid? O čemu vi pričate? Sa takvim uvodom ne želim dalje ni razgovarati”…

Mediji prenose i reakcije iz susjedne Srbije, gdje Annanu ne mogu oprostiti podršku NATO udarima na Srbiju 1999. godine. Najdalje je otišao Vojislav Šešelj, koji je na svom Twitteru prenio kako je “odapeo Kofi Anan”, te kako ponovo mora pročitati vlastitu knjigu haških dokumenata pod nazivom ‘Jedna banana za Kofi Anana’, koju je objavio dok je bio u pritvorskoj jedinici u Hagu.