Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Žarko Papić za Fokus.ba: Bojim se da će biti argumenata za poništenje ovih izbora

žarko papić 2
Papić: Opozicione stranke će ojačati, jer će u njihovim redovima biti manje onih koji su spremni da koketiraju s vlašću

Aktuelni (pred)izborni period te politička i ekonomska situacija u BiH bile su teme razgovora sa političkim analitičarem Žarkom Papićem.

U intervjuu za Fokus.ba Papić je izjavio da je socijalno bure baruta u BiH sve bliže eksploziji.

Oštro je kritikovao vladajuće koalicije iz proteklog mandata, te komentarisao mogućnost izborne prevare, istakavši kako se boji da će onaj ko izgubi izbore imati argumente da traži poništenje izbora.

Papić je govorio i o pojedinačnim strankama te prognozirao njihov rezultat na predstojećim izborima 7. oktobra. Osvrnuo se i na miješanje drugih zemalja u izbore u BiH, EU integracije, situaciju na Balkanu itd.

CIK je već zabilježio određene neregularnosti kada je riječ o glasovima iz inostranstva, na biračkim spiskovima je veliki broj mrtvih, u biračkim odborima stranački ljudi… Sve u svemu, problemi su brojni, a izgleda da nas najveći problemi tek očekuju na dan izbora. Mogu li građani imati povjerenje u ovaj izborni proces?

Mi smo se sličnim neregularnostima susretali i ranije. Ovaj put te neregularnosti su puno veće. Prije svega mislim na neuređene biračke spiskove i manipulacije glasovima iz inostranstva. Ali nama ne preostaje ništa drugo nego da imamo povjerenje u izborni proces.

S druge strane, od silnih neregularnosti, bojim se da će onaj ko izgubi izbore imati argumente da traži poništenje izbora ili da na određeni način vrši blokade.

Dosta se govori u proteklim danima o tome da će se strane sile umiješati u izbore u BiH te da određene aktivnosti već provode na tom polju. Koliko je to realno i koliko to može poremetiti rezultate izbora?

Ta umiješanost stranih sila je prisutna već dugo, uz OHR i Vijeće za implementaciju mira. Stranci su dakle umiješani, nekad pozitivno, nekad negativno. Ono što se javno može vidjeti jeste umiješanost Zagreba i Beograda koji imaju svoje favorite na izborima u BiH. To je očigledno. Vučić pomaže Dodiku, a gospođa Grabar-Kitarović direktno ili indirektno daje podršku Čoviću. Tu je i Erdoganova podrška Bošnjacima.

Dakle, postoji umiješanost, ali ne vjerujem da to može uticati na birače. Na njih će najviše da utiče njihova sopstvena ocjena situacije u kojoj se nalaze.

Vaša ocjena proteklog četverogodišnjeg mandata vladajućih stranaka…

Ta ocjena je, naravno, negativna. Protekli mandat je prošao u političkoj nestabilnosti i promjenama koalicija.

SDA i HDZ su interesne organizacije kartelskog tipa čija je struktura takva da one ne mogu dati pozitivan rezultat u smislu ekonomskog razvoja i socijalne stabilnosti. HDZ BiH je de facto podružnica HDZ-a Hrvatske, čime je, evo bit ću grub, direktno ugrožen politički suverenitet političkog sistema BiH. Vi imate podružnicu partije koja je u drugoj državi. Nastala je situacija u kojoj funkcioneri HDZ-a BiH sjede u Saboru Hrvatske. Time se otvaraju kanali za sve moguće i nemoguće uticaje.

S druge strane, SDA i Bakir Izetbegović su pod uticajem Erdogana. Svijet ne počinje u Ankari i Istanbulu, niti se tu završava. Ipak, danas svijet najviše zavisi od Washingtona, Berlina, Brisela…

Ni na koji način ne bi bilo dobro da SDA i HDZ ostanu na vlasti. Isto se odnosi na njihove predsjedničke kandidate. Džaferović je blijeda kopija nesposobnog Bakira Izetbegovića, a Čović je neka vrsta Makjavelija iz našeg sokaka. Dakle, radi se o velikom manipulatoru koji je, usput rečeno, i šef HDZ-ovog kartela. To je moja ocjena. Za budućnost BiH bi bilo veoma dobro da oni ne budu u vlasti.

Veoma je malo obećanja koje su ispunile vladajuće stranke, što pokazuju izvještaji nevladinog sektora. Hoće li građani izabrati novu vlast i kakva su vaša očekivanja poslije izbora?

Građani će, ukoliko budu pametni, izabrati novu vlast. Tu novu vlast mogao bi činiti SDP koji se u protekle četiri godine ozbiljno regrupisao i demokratizovao iznutra. Vratili su se u RS, tako da će tamo kroz Proevropski blok imati ozbiljne šanse. Njihova predizborna kampanja je zasnovana na Planu 10 koji je veoma dobar. Oni su već izašli sa jednim zakonom kojim realizuju taj plan. To je zakon koji se tiče minimalne plate. To djeluje potpuno razumno. Oni će sa tim zakonom ići u Parlament čim se isti izabere, dakle, ne mora ni postojati vlast.

Međutim, što se tiče njihovog predsjedničkog kandidata Denisa Bećirovića, moram reći da on ne djeluje ubjedljivo. Pazite, tu imate neku vrstu super-ega, jer je počeo izbornu kampanju promocijom sopstvene knjige. Kasnije se tek priključio SDP-ovoj kampanji. Također, ovdje moram reći da Dodik nije prvi otvorio pitanje granica BiH, već je to učinio Bećirović sa čuvenom tezom o Sutorini. Tražio je da se isprave granice sa Crnom Gorom. Time bi se rušila Badinterova komisija i time bi se otvorilo pitanje granica na Balkanu. U Bećirovićevom narativu ima veoma malo socijaldemokratije. Ne možete govoriti samo o državi, pitanje je: o kakvoj državi? Da li državi u kojoj su ljudi ekonomski i socijalno zbrinuti? Ili hajde da obrnemo stvar. Jesu li onda mladi ljudi koji odlaze iz BiH trbuhom za kruhom izdajice patriotizma? Jesu li oni dezerteri? Naravno da nisu. Zašto? Jer unutrašnjost te države ne zadovoljava njihove osnovne potrebe. Državu ne određuju samo granice.

Što se tiče Demokratske fronte (DF), bojim se da će oni biti u padu, iz više razloga. Mislim da je  Željko Komšić vodio potpuno pogrešnu predizbornu kampanju. I pored toga, on je puno bolji izbor od Čovića. Bošnjaci za Komšića ne glasaju za inat Hrvatima, kako se često provlači u medijima. Oni glasaju za njega zato što nije nacionalista. Dakle, za njega glasaju demokrati i liberalno-građanski orijentisani Bošnjaci. Na račun Komšiča više glasova gubi SDA nego HDZ. Žao mi je što se Komšić nije fokusirao na Čovićev autogol sa njegovim prijedlogom Izbornog zakona. To Komšić nije iskoristio u punoj mjeri, jer bi prema Čovićevom prijedlogu, 160.000 Hrvata, koji ne žive u „Čovićevim kantonima“, bilo dovedeno u poziciju da budu Hrvati drugog reda. Komšić se trebao fokusirati na te Hrvate.

Naša stranka (NS) će definitivno ojačati. Dijelom i zato što je Falatarova kandidatura, koliko god on nema šanse da bude izabran, donijela vjetar u Bosnu i Hercegovinu, ako tako mogu reći.

Kako bi, dakle, mogla izgledati ta nova vladajuća koalicija? Mislim da je model Proevropskog bloka u RS-u veoma dobar. Tu su SDP, DF, Naša sranka i SBB, plus nekoliko manjih stranaka. Taj model, odnosno ta koalicija u Federaciji BiH bi mogla biti veoma značajna za ozbiljne promjene.

Što se tiče Radončića, on je jedini od svih kandidata za Predsjedništvo BiH koji kritikuje nacionalizam sopstvene nacije. Dakle, nije stvar samo o otcjepljenju RS-a ili trećem entitetu. Zato mislim da bi on bio dobar izbor za Predsjedništvo BiH.

Na sceni je veliki broj stranaka i nezavisnih blokova, od kojih će se neke boriti najviše za pojedine kantone, pogotovo u FBiH. S druge strane u RS-u su na prethodnim izborima SNSD i njegovi partneri dobili vlast u entitetu RS, a Savez za pobjedu na državnom nivou. Hoće li uopće biti ubjedljivih izbornih pobjednika na predstojećim izborima?

Mislim da nakon izbora dramatično pozitivnih promjena neće biti. Smatram da će SDA značajno izgubiti podršku u odnosu na prethodne izbore. Također, mislim da će i HDZ biti na gubitku. SDP bi mogao značajno dobiti.

Kada je riječ o manjim strankama mislim da će Hadžibajrićevi „nezavisni“ veoma dobro proći u Kantonu Sarajevo. PDA bi mogao dosta dobro proći u Tuzlanskom kantonu.

Što se tiče RS-a, razlika neće biti velika. Proevropski blok o kojem sam govorio maloprije, pod pretpostavkom da osvoji dovoljno mjesta u Narodnoj skupštini RS-a, mogao bi biti veoma značajan igrač.

U predizbornom periodu čujemo mnogo prijetnji, huškanja, raspirivanja straha među biračima, što je postalo i uobičajeno. Ono što je sada u jednu ruku drugačije jesu priče o promjenama granica na Balkanu, o čemu su pojedini regionalni zvaničnici održali konkretne sastanke, npr. srbijanski i kosovski zvaničnici. Šta je po vama posebno zabrinjavajuće kada je riječ o BiH i njenoj stabilnosti i sigurnosti danas?

Iz Brisela i Washingtona kao da su stizale poruke: ako se vi dogovorite oko promjene granica, mi nemamo ništa protiv. Tako je otvoreno pitanje mogućnosti promjene granica BiH i svi su počeli zauzimati određene stavove o tome.

Ali treba imati u vidu, da bez rata, sukoba i krvi neće moći biti promjene granica.

Koliko je realno da BiH postane članica NATO-a u narednim godinama, koliko je to bitno za BiH u sadašnjoj konstalaciji odnosa u regiji i očekujete li opstrukcije u tom pogledu iz RS-a?

Čitava geopolitička situacija u svijetu se poremetila temeljno. Nije stvar samo u tome što se RS protivi članstvu BiH u NATO-u, već i u tome da niko ne pita šta će za nekoliko godina biti NATO.

Svojevremeno ste izjavili da je BiH socijalno bure baruta. U kakvom je stanju danas to bure?

To bure je sve bliže eksploziji. Podaci Svjetske banke pokazuju da veliki broj građana BiH živi u siromaštvu. S druge strane, da bi se stvari učinile lažnim i nejasnim imate Agenciju za statistiku BiH koja pogrešnim izborom metodologije stvara krivu predstavu o socijalnoj situaciji u BiH. Za 2016. godnu ta agencija je objavila da je u BiH četiri posto stanovništva relativno siromašno. Istovremeno, prosjek zemalja EU je 24 posto. Dakle, vidimo da nešto u metodologiji nije uredu.

Relativno siromaštvo ne mjeri siromaštvo, već razlike u prihodima. Evo jedne anegdote, odnosno apsurdne situacije. Kada bi mi u BiH imali prihod od 100 KM mjesečno, relativno siromaštvo bi bilo nula, jer bi svi bili siromašni.

Situacija u socijalnom smislu u BiH je zaista katastrofalna.