Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

DW

Zakon o medijima u Rusiji: Kritika nepoželjna

RT-News

Online portali ili privatne osobe bi mogli biti kazneno gonjeni ako izraze nepoštovanje prema vladinim dužnosnicima ili državnoj vlasti?

Ubuduće bi u Rusiji trebale važiti strože kazne za širenje lažnih vijesti, dakle za tzv. fake news. Istina je da službeno registriranim etabliranim medijima, kao na primjer televizijskim i radijskim postajama, tiskanim medijima i novinskim agencijama, već sada prijete kazne u slučaju da šire lažne informacije – medijska nadzorna služba Roskomnadzor ne ispušta ih iz vida. Ali, s novom zakonskom inicijativom se ide posebno protiv online-medija i privatnih osoba. Kritičari strahuju da bi u srijedu usvojene promjene zakona u državnoj Dumi, u drugom i odlučujućem čitanju, vlasti mogle iskoristiti za suzbijanje neugodnih sadržaja, piše DW.

Tko određuje što jefake news?

Online portali ili privatne osobe bi mogli biti kazneno gonjeni ako izraze nepoštovanje prema vladinim dužnosnicima ili državnoj vlasti. Doduše trebalo bi im ostaviti mogućnost da u kratko vrijeme sami izbrišu sporne sadržaje. Ali, u slučaju da učine prekršaj prijeti im gašenje portala ili novčana kazna. Privatne osobe bi morale računati s kaznom u protuvrijednosti 5.000 eura, online portali pak s 20.000 eura. Usporedbe radi, prosječna godišnja bruto plaća u Rusiji je oko 6.300 eura.

Nacrt zakona je ranije predviđao mnogo manje kazne. No, one neće promijeniti ponašanje ljudi, smatra Anatolij Vibori, zastupnik u Dumi iz stranke Jedinstvene Rusije za DW. On podsjeća na požar u tržnom centru u sibirskom Kamerovu prošlog travnja. Tada su, kaže, svjesno širene glasine ifake news.

Onog tko to čini ne bi trebale uplašiti kazne u visini od 1.000 ili 2.000 rubalja. Zato se on kod novog zakona zalagao za više kazne. I ruski zastupnici također inzistiraju na tome da se kod promjena zakona radi samo na očuvanju javne sigurnosti. Sloboda mišljenja je, kaže Vibori, i dalje dozvoljena.

Kao fake news tretiraju se neprovjerene informacije koje se prodaju pod činjenice, i tako ugrožavaju živote, javni red i druga životna područja. Ali, tko će određivati što je ispravno, a što pogrešno, nova pravila to ne predviđaju.

Porast samocenzure?

“Vlast djeluje protiv informacija koje vidi kao prijetnju”, kaže politolog Ilja Graščenkov s ruskog Sveučilišta za humanističke znanosti. Očito je da zakon ima za cilj učiniti nesigurnim kritičare vlade. On za početak ne računa s masovnom represijom, kao posljedicom usvajanja zakona, ako netko na Facebooku – gledano iz kuta Kremlja – objavi “pogrešne informacije”. Zakon potiče indirektno samocenzuru, kaže Graščenkov. On također kritizira to što zakon dijeli rusko društvo. Jer, u svakom trenutku se može dogoditi da se zakon upotrijebi protiv privatnih osoba. Ali, državne službenike, koji su možda i korumpirani, ne smije se uopće kritizirati. Jer, to bi se onda moglo protumačiti kao uvreda.

Isto kao i Graščenkov i mnogi drugi kritičari vide novi Zakon o medijima. Na društvenim mrežama se kritizira kako je zakon svjesno nejasno formuliran, jer će tako kod kaznenog procesa sudac imati zadnju riječ. U Rusiji ne postoji neovisna sudska instanca. U praksi, posebno u politički relevantnim sudskim procesima, sucima često upute daje aparat vlasti.