Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

usk

U Bihaću mali odziv građana na javnoj raspravi o migrantskoj krizi

sastanak – migranti – bihac

U sali Doma kulture Bihać danas je održana Javna rasprava na temu “Migrantska kriza u Unsko-sanskom kantonu” čiji organizator je Regionalno vijeće građana Bosanske krajine

U sali Doma kulture Bihać danas je održana Javna rasprava na temu “Migrantska kriza u Unsko-sanskom kantonu” čiji organizator je Regionalno vijeće građana Bosanske krajine. Odziv građana je bio jako loš, a raspravi nisu prisustvovali ni predstavnici lokalnih i kantonalnih vlasti. Razlog tome su, tvrdi Senad Bajrić koordinator Vijeća, pritisci koji su na građane izvršeni tokom proteklih dana.

“Naš plan je da okupimo što veći broj građana kako bi dobili podršku za osnivanje kantonalnog operativnog tijela za zastupanje interesa i stavova građana u pogledu migrantske krize. Prije nekoliko sati smo dobili informaciju da su vršeni određeni pritisci u cilju opstrukcije ovog skupa. Prije nekoliko dana smo imali najave dolaska više stotina građana ovdje u Bihać, a danas ih je bio vrlo mali broj”, rekao je Bajrić, javlja Anadolu Agency (AA).

Javnoj raspravi prisustvovao je Ale Šiljdedić, portparol MUP-a USK-a koji je građanima prezentirao informacije u vezi sigurnosne situacije na području Unsko-sanskog kantona i grada Bihaća. Prema Šiljdedićevim riječima uvidom u društvene mreže građani u komentarima najveću krivicu i teret za probleme oko migrantske krize stavljaju na teret Policije USK što je, naglasio je on, neobjektivan i neupućen stav građana jer u nadležnosti Policije nije rješavanje ovog problema.

“Mi imamo 800 policajaca na području kantona i teško nam je 24 sata održavati jednak nivo sigurnosti i kontrolu. Velik broj njih odlazi i napušta BiH, tako da imamo taj problem. Ne možemo ni postaviti policiju na entitetsku granicu sa Republikom Srpskom jer bi to izazvalo različite političke kontekste u BiH. Kada su u pitanju krivična djela, policija je svoj posao uradila kako treba. Ima li smo slučaj ubistva u Velikoj Kladuši, gdje smo mi utvrdili ko je počinitelj, skupili dokaze i cijeli slučaj dostavili Tužilaštvu, ali je to lice na kraju pušteno na slobodu. Isto smo radili i kada je u pitanju trgovina ljudi gdje vrlo mali broj slučajeva biva sankcionisan. Utvrdili smo i velik broj nelegalnih izdavanja smještaja migrantima od strane lokalnog stanovništva gdje smo mi svoj posao odradili, ali lokalne i kantonalne inspekcije nisu. Cijelo ljeto smo migrante iz centra Bihaća odvozili na Vučjak i grad je malo dahnuo. Ali sada se Vučjak popunio i dolazi zima. Međutim, ne možete očekivati da Policija utječe na rad općinskih vijeća, kantonalne vlade, tužilaštava, sudova i inspekcija.Policija ne može hapsiti sve redom”, kazao je Šiljdedić.

Među prisutnim građanima bio je i Sead Šehić čija kuća se nalazi uz sami prihvatni centar BIRA u prigradskom dijelu Bihaća. Prema njegovim riječima, sigurnost tamošnjeg stanovništva je već odavno ugrožena zbog čega ljudi masovno odlaze vani.

“Mi smo tražili samo jednu policijsku patrolu koja će patrolirati 24 sata oko BIRA-e. Drukčije je kada migranti vide uniformisana lica da hodaju oko prihvatnog centra. Ljudi se dolje sami organizuju u cilju odbrane od eventualnih napada jer policija to ne radi. Ovo je sramota, mi svakodnevno trpimo velike materijalne štete u smislu pokušaja provale i krađe naše imovine. Nisam fašista, ali dajte poduzmite nešto u vezi s tim”, istakao je Šehić.

Fadil Dizdarević je bivši policajac i član Koordinacije pet mjesnih zajednica koje su direktno ugrožene osnivanjem migrantskog centra u BIRA-i. Njegova iskustva sa migrantskom krizom su vrlo loša i zbog toga je odlučio direktno se uključiti u rješavanje ove situacije.

“Predložio sam uvođenje kućnog reda. Migranti slobodno hodaju po cijelu noć, a među njima ima lica koja su počinitelji teških krivičnih djela. Jednostavno, mora se uvesti kućni red kojeg će predstavnici Međunarodne organizacije za migracije (IOM) morati poštovati. Drugo rješenja nema”, izričit je bio Dizdarević.

Prema riječima studenta prava Zlatka Tutića, problem je u nepostojanju dogovora između Hrvatske i BiH u pogledu načina vraćanja migranata iz te zemlje u našu zemlju, tačnije u Unsko-sanski kanton.

“Ja sam detaljno proučio zakon Republike Hrvatske u vezi boravka stranih lica u toj zemlji i azila, te sam uvidio da u jednom članu tog zakon stoji kako Hrvatska ta lica koja se zateknu u toj zemlji neće slati van zemlje. Pa se pitam kako to jedna zemlja koja je članica Europske unije može vraćati migrante, koje tamo uhvati, u naš kanton i to ne na nivou institucionalnog djelovanja već ilegalno kroz šume i livade”, rekao je Tutić.

Nakon rasprave i zapisnika koji će biti sačinjen, a koji će obuhvatiti informacije koje su iznijeli građani i predstavnici Policije, Regionalno vijeće građana Bosanske krajine usvojit će nekoliko odluka i zaključaka putem kojih će nastaviti daljnje aktivnosti i djelovanje u pogledu migrantske krize u Unsko-sanskom kantonu.