Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Hrvatski znanstvenik

Ivan Đikić, molekularni biolog svjetskog glasa: Virus neće nestati, nova opasnost pred kraj godine

ivan-djikic

Najveća opasnost će nam doći u devetom, desetom, jedanaestom mjesecu. Vodeći ljudi iz Amerike su čak najavljivali veliku opasnost kopojave ponovnog prisustva koronavirusa među populacijom i pojave sezonske gripe, kazao je Đikić

Hrvatski znanstvenik, molekularni biolog svjetskog glasa, profesor na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu Ivan Đikić, u intervjuu koji je dao za BHRT, govorio je o pandemiji koronavirusa i najavljenom popuštanju restriktivnih mjera uvedenih kako bi se spriječilo širenje bolesti.

BHRT: Vlade u regionu i u svijetu najavljuju ili su već počele sa mjerama ublažavanja dok je, s druge strane, njemačka kancelarka Angela Merkel prije par dana rekla kako smo tek na početku pandemije. Pa, gdje je istina, gdje se nalazimo u ovom trenutku?

– Pa, istina je u činjenicama koje imamo. Svaka zemlja ima svoju povijest bolesti, kada se pojavio virus, kako se širio, da li smo išli u veliki rast ili smo više uspjeli spustiti tu krivulju na linearnu fazu, ali ono što je zajedničko svim zemljama u Evropi, a sada i u Americi, je da je pandemija još uvijek na vrhu. Znači, nije došlo do velikog pada, da možemo sa sigurnošću reći da virus više nije prisutan u našoj okolini. Zato sam ja skloniji više izjavama kancelarke Merkel, koja je jedna ozbiljna političarka koja zna, ima odlične virologe, ima odlične podatke i ona jako dobro zna kada kaže da smo na vrlo tankom ledu. A vrlo tanki led znači da, ako se budemo previše opustili i doveli do puštanja virusu da se ponovo proširi u našim populacijama, možemo potonuti vrlo duboko jer drugi val i treći val, nažalost, virusnih pojava može biti puno gori. Da bi to izbjegli moramo biti oprezni, moramo se pripremiti, imati dobre tehnologije, zdravstveni sustav i testiranja.

BHRT: Zbog čega se onda vlade uopšte odlučuju na ublažavanje mjera, da li je u pitanju ekonomski ili, možda, politički razlog tome.

-Teško je meni, kao znanstveniku, ulaziti u njihove razloge. Iz javnosti, onoga što čovjek može vidjeti, ima dosta pritisaka, ima dosta lobističkih grupa koje motiviraju različite mjere i, nažalost, politika je jedna struka koja nije uvijek transparentna, tako da mi kao javnost i ne znamo šta se događa u pozadini svih odluka. Ali ono što bih ja stvarno apelirao na odgovorne političare – da osiguraju socijalnu strukturu društva, da osiguraju zdravstveni sustav i da, što je važno,  osiguraju gospodarstvo koje funkcionira na nivou koji je moguć, da se ne ugasi kompletna aktivnost zemlje, a da se u isto vrijeme sačuva sigurnost i zdravlje građana. To je sve moguće, imate puno zemalja na svijetu koje su to napravile na pametan i dobar način, ne samo evropske zemlje nego i azijske, Singapur, Južnu Koreju, mnogi primjeri, tako da vidite da gospodarstvo može funkcionirati, ako imamo dobru vladu koja to sve koordinira.

BHRT: Govorili ste o mogućim novim valovima pandemije. Postoji li neki vremenski okvir u kojem pretpostavljate da bi to moglo da se desi? Recimo, ovog ljeta ili kasnije?

-Najveća opasnost će nam doći u devetom, desetom, jedanaestom mjesecu. Vodeći ljudi iz Amerike su čak najavljivali veliku opasnost kopojave ponovnog prisustva koronavirusa među populacijom i pojave sezonske gripe, koja je potpuno drugi virus, i da ćemo imati dva opasna virusa u mogućnosti. To nam se uvijek događa u desetom, jedanaestom, dvanaestom mjesecu, i tad moramo biti najoprezniji.

BHRT: Postoji li ipak mogućnost da ovaj virus, recimo poput SARS-a, jednog dana jednostavno nestane i da ova teorija o mogućim novim valovima ne stoji?

-Nažalost, to je nemoguće. Ono što je kod SARS-a bilo vrlo opasno je da je bio vrlo smrtonosan i da se nije brzo širio, da smo ga mogli odmah vidjeti kod pacijenata, izolirati pacijente i smanjili smo to širenje. Zbog toga što su simptomi bili toliko opasni, širenje se zaustavilo i virus je nestao jer se nije imao na koga dalje širiti. Kod koronavirusa 2, kod ovog Covid virusa,  kod njega je situacija potpuno drukčija, nije toliko smrtonosan, ali je jako tih i širi se brzo. Sad kad imate virus, preko 2,5 miliona ljudi je zaraženo na svijetu, a predviđanja su da je realni broj deset puta veći. To je samo ono što smo testirali do sada. Prema serološkim testovima koje sada radimo, predviđa se da može biti i petnaest puta više, u Njujorku naprimjer, tako da su svi ti brojevi umnoženi sa deset do petnaest, i kad to stavite, to je preko 25, 30 miliona ljudi koji su vjerovatno zaraženi u današnjem trenutku. To  govori da više nema šansi da se taj virus sam povuče jer on se kontinuirano širi u populaciji  i ne može se zaustaviti nestankom samog od sebe  jer on uvijek ima domaćina na kojem će se množiti i širiti dalje.

BHRT: Zvuči kao da je situacija ipak mnogo ozbiljnija od onog kako nam se u posljednje vrijeme najavljuje od strane vlada, kada se govori o tom ublažavanju mjera. Slušao sam i neka Vaša javljanja i izvještaje, razmišljanja u drugim medijima u regionu, i Vi upravo ovo i tvrdite, da je neophodno da se ljudi više testiraju, da se ide na masovno testiranje i da vlade više komuniciraju sa svojim građanstvom. Ovdje kod nas, u Bosni i Hercegovini, naime, bio je obratan sistem kada je u pitanju testiranje. Prvo se išlo na simptome, a potom i testiranje koje bi potvrdilo te simptome. Međutim, ispostavilo se, kao što i sami kažete, da dosta ljudi ima taj virus, ali bez simptoma. Kako definitivno stati u kraj i saznati pravu sliku o tome?

-Ono što se dogodilo do sada ne možemo promijeniti. Ono što ja apeliram na vlade je da ne umanjuju opasnost virusa radi političkih interesa, da se pripremaju dobro, a to znači da pokreću gospodarstvo, da pokreću i škole i sveučilišta, ali da prije toga moraju osigurati veći broj testiranja, moraju osigurati kontinuirano testiranje u javnosti. Kad se pokrenu te mjere, maknu mjere i ljudi počnu živjeti normalnije, da tada moramo osigurati neiznenađenje od virusa. A to se može, da imamo više testova. Do sada je najveći problem bio da nismo imali reagense, nismo imali dovoljno testova, nismo imali dovoljno mjesta gdje se testira. U mnogim zemljama je to bilo samo jedno ili dva mjesta, što je bilo nedovoljno. I upravo radi toga smo imali taj manjak podataka i radili smo u dosta strogim epidemiološkim mjerama, tako da blokiramo svu mogućnost širenja, a nismo znali gdje je virus. Ali danas, sa pojavom seroloških testova, možemo revidirati brojeve, tako da danas, kada testirate ljude na serološke testove, onda možete znati ko je bio u konatktu sa virusom prije mjesec-dva ili čak i duže, jer oni imaju protutijela i onda možete dobiti pravi broj. Genetski testovi su nam rekli 2 000, ali serološki testovi nam kažu da imamo 30 000 i tu imate taj razlog, u brojevima. Ali, opet,  brojevi iz prošlosti nisu važni, oni su važni za budućnost, zato ja apeliram da kada vlade idu u relaksaciju mjera i dopuštaju više susreta, kontakte, građani moraju biti obrazovani – kako se zaštititi u kontaktima, kako se držati na udaljenosti, koliko dugo razgovarati, koristiti maske, prati ruke – znači to su te stvari koje moramo naučiti i u javnosti. Ono što je najvažnije, vlade moraju osigurati sigurnost preko testiranja i to je njihova obaveza. Sada više nema izgovora da nemamo dovoljno instrumenata, nemamo dovoljno testova, nego se mora tretirati šire i mora se loviti prisustvo virusa u široj populaciji na bilo kom mjestu, ne samo u bolnicama, ne samo na granicama, nego i na radnim mjestima, u školama, tako da nam se slučajno ne dogodi da nam uđe i u škole, i u staračke domove ponovo – ovdje će ponovo biti veliki gubitak života, veliki gubitak javnog zdravlja i širenje virusa na mnoge građane.