Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Kako je uništen gigant

Objavljena presuda koja najbolje ilustruje prevare oko uništenog Borca Travnik

borac travnik

Iako je nekadašnji gigant 2003. kriminalno privatiziran, Ustavni sud dovodi u pitanje i raskid Ugovora kojim je Borac 2012. godine vraćen državi

Ustavni sud BiH odbio je apelaciju Agencije za privatizaciju FBiH podnesenu protiv presude Kantonalnog suda u Novom Travniku u vezi sa prenosom vlasništva dionica Konfekcije Borac Travnik tuženih članova ortačke grupe koju je predvodio Mehmed Čorhodžić (preminuo u januaru 2020.).

Piše: A. DUČIĆ

Kao što je poznato, ova ortačka grupa uništila nekadašnjeg privrednog giganta kriminalnom privatizacijom od 2003. godine. Borac je tada vrijedio 35 miliona KM, a imao je 2.300 radnika. Devet godine kasnije veći dio ortačke grupe vraća Borac Travnik u vlasništvo Vlade FBiH. Radnike predaju bez uplaćenog staža i sa 30 miliona KM duga!

No, najnovija presuda Ustavnog suda BiH objavljena prije nekoliko dana, ne samo da prezentira činjenice kako dijelovi ortačke grupe među kojima je bio i Čorhodžić, praktično “oko malog prsta vrte” i Agenciju i Vladu FBiH i sudove tako što opstruiraju vraćanje kriminalno stečenih dionica, već se u njoj u više navrata i spominje kako sporazum o raskidu ugovora iz 2012., kojim više od 1600 članova ortačke grupe vraća dionice Vladi FBiH, uopće nije dokaz da je Ugovor o kupoprodaji raskinut!?

Faksimil presude Ustavnog suda

Naime, i Agencija i Vlada FBiH činom iz 2012. smatraju da je Borac vraćen državi. U svojim izvještajima Agencija navodi da je do 9. februara 2015. 1.656 članova ortačke grupe prihvatilo sporazum te je u Registru vrijednosnih papira Federacija BiH vlasnik 60,6836 posto kapitala preduzeća.

Nadalje, obrazloženja Općinskog suda u Travniku i Kantonalnog suda u Novom Travniku ilustruju kako tuženi članovi ortačke grupe vješto dezavuišu i Agenciju.

Tako se navodi da su sporazum potpisale osobe Osman Helda i Mustafa Sefer, ali ne i sama osoba koja je bila ovlaštenja za zastupanje ugovora – Mehmed Čorhodžić. To se desilo iako je i sam Čorhodžić bio potpisnik zahtjeva za sporazumni raskid Ugovora o kupoprodaji dionica. Nadalje, sudu su dostavljeni samo dijelovi sporazuma o raskidu i to stranice 6., 7.,44.,45. i 46. od ukupno 46 stranica.

Faksimil presude Ustavnog suda

Tako Općinski sud nije mogao utvrditi ko su ugovorne strane, ko je i za šta dao punomoć. Također, tuženi nisu dostavljali ni odgovore na tužbe, no sud nije smatrao da zbog toga mora donijeti presudu zbog propuštanja što je zahtjevala Agencija.

Sud je odbio i zahtjev Agencije da se tuženi obavežu da izdaju ispravu podobnu da se u Registru izvrši prenos vlasništva nad dionicama u roku od 30 dana pravosnažnosti presude u protivnom će presuda zamijeniti takvu ispravu. Ni na to nije bilo odgovora.

S druge strane, paradoksalno je, da je Čorhodžić, prema podacima Registra vrijednosnih papira, i dalje u vlasničkoj strukturi Borca Travnik i to na šestom mjestu.

Top deset vlasnika Borac Travvnik

Kako je pisao portal Žurnal, u međuvremenu, na desetine miliona maraka vrijedne imovine Borca u inostranstvu je sve manje. Utvrđeno je da dio imovine prijeratnog Borca sa prostora bivše Jugoslavije nije prikazan u aktivnom ni u pasivnom podbilansu. Tako do danas nema odgovora na pitanje ko nezakonito prodao imovinu sa spiska i to 25 hiljada kvadrata zemljišta prostora u Splitu i šume u Žednom (Hrvatska), četiri poslovna prostora u Splitu, zemljište nepoznate površine kod Trogira, odmaralište u Trogiru, pet stanova u Zagrebu, 24 poslovna prostora u Srbiji, 5 poslovnih prostora na Kosovu.