Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Kineski utjecaj i mahinacije

Zašto je projekat Blok 7 i dalje živ, a u novembru 2020. se znalo da je propao?

lokalitet za gradnju novog Bloka 7 – db

Elektroprivreda BiH potpisala ugovor od 644.570 KM sa Slovencima da ih savjetuju kako dalje. Da li su Blok 6 i zgrada EPBiH pod hipotekom? Šta su rekli iz Energetske zajednice i Delegacije EU, a šta kaže ministar Nermin Džindić

Iako je Projekat izgradnje Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, težak oko 1,4 milijarde KM, prema mišljenju stručnjaka dobro upućenih u ovaj projekat, propao onog momenta, odnosno u novembru 2020, kada se iz njega povukao dobavljač opreme – američki General Electric, Elektroprivreda BiH i Federalno ministarstvo energije, industrije i rudarstva ga još uvijek „drže na životu“.

Piše: Amil DUČIĆ/Fokus.ba

Kao što je poznato, ovaj posao povjeren je kineskim investitorima – Gezhouba Group i Guandong Electrical Power Design Institute, a kineska Exim banka pojavila se kao kreditor. Iza čitavog projekta stoji kineska vlada, dakle Kina, što dovoljno govori o očitom kineskom utjecaju u BiH.

Ukratko o trenutnoj situaciji: Izgradnja je u potpunom zastoju. Već je potrošeno više od 300 miliona KM i to, prema zvaničnim informacijama, 92.321.326 KM utrošenih u pripremu realizacije projekta, kao i 211.917.603 KM, koliko je Elektroprivreda BiH uplatila avansno izvođaču. Inače, Fokus je o ovome izvijestio u novembru prošle godine.

Na terenu, koji smo obišli, vidljiva je tek ograđena ogromna površina neposredno pored postojećih postrojenja. Ništa nije izgrađeno.

FOTO: D. B.

Iako je projekat u potpunom zastoju, Elektroprivreda BiH i dalje troši novac na njega. Naime, 17. februara ove godine Elektroprivreda BiH zaključila je ugovor sa slovenskim firmama Esotech i HSE Invest Maribor, vrijedan 644.570 KM (bez PDV-a), o konsultantskim uslugama. U najkraćem, za ovaj iznos spomenute slovenske firme savjetovat će Elektroprivredu da li da nastave s projektom s Kinezima ili ne.

Faksimil tendera

Na stranici firme Esotech stoji kako je rok za ovaj posao kraj marta. On je, dakle, istekao, a ministar energije, industrije i rudarstva Nermin Džindić izjavio je da će se uskoro znati šta će biti s ovim projektom.

U izjavi za Fokus.ba Džindić kaže da, s obzirom da je riječ o velikom projektu s obimnom dokumentacijom i velikim brojem tehničkih detalja koji trebaju biti analizirani, evaluacija je zahtijevala određeno vrijeme.

– Elektroprivreda BiH će u najkraćem mogućem roku završiti taj posao i o rezultatima obavijestiti Vladu FBiH, na temelju čega će se odlučiti o daljnjim koracima kada je ovaj projekat u pitanju. Sa investitorima je davno potpisan ugovor i ono što alternativni ugovor mora zadovoljavati je usklađenost sa izvornim ugovorom. Prema tome, nastavak će zavisiti od tehničke prihvatljivosti i usklađenosti ponude s ugovorom i tenderskim zahtjevima iz kojih je ugovor nastao, te svim pravnim aspektima ovog ugovora, interesima FBiH i JPEPBiH – rekao je Džindić.

Nermin Džindić FOTO: Fena

Upitali smo ga može li se, u slučaju raskida ugovora, tražiti novi strateški partner koji je uslovno rečeno iz EU ili SAD-a, a posebno zbog cijele priče o kineskom utjecaju i kritika koje su pristizale iz EU, a koje znatno opterećuju i projekat i samu državu.

– Prvo bih vas podsjetio da je ovaj ugovor potpisan, između ostalog, i uz odobrenje Parlamenta FBiH. Također, sve faze su vođene transparentno, i to u okviru nabavki na međunarodnom tenderu. Zbog toga, ukoliko iz bilo kojeg razloga dođe do raskida ugovora s investitorom, ovaj projekat nije moguće nastaviti s drugim izvođačem u okviru ovog ugovora. Za promjenu bilo kojeg dijela ugovora, pa tako i investitora, bilo bi potrebno provesti istu proceduru koja je u prvom slučaju trajala godinama – rekao je Džindić.

Upitan šta će biti s uloženim sredstvima, ministar kaže da je ovaj projekat jedna od najvećih investicija i „bili bismo neozbiljni ukoliko bilo koji dio budemo radili na način koji nije duboko izanaliziran i usklađen sa svjetskim standardima“.

– Sve aktivnosti koje su provođene, pa tako i uplate avansa ili pripremni radovi, dio su ugovora i u skladu su s fazama ugovora. Čuo sam komentare kako su avansi već propala sredstva, ali ovo je prilika da i javnosti predočim da su sva uplaćena sredstva zaštićena garancijama plativim na prvi poziv i neopozivo. Dakle, osigurana su u skladu sa svjetskim pravilima poslovanja. Blokada naplate takvih garancija bio bi veliki međunarodni presedan i zloupotreba prava – poručio je Džindić.

Državna garancija Vijeća za državnu pomoć BiH za kredit kineske Eximbanke za izgradnju Bloka 7 TE Tuzla je nezakonita, i to prema Ugovoru o Energetskoj zajednici. Potvrdilo je to u decembru prošle godine Ministarsko vijeće Energetske zajednice.

– Energetska zajednica u slučaju koji je vodila protiv BiH nizom različitih kršenja vlastitih i procedura Evropske komisije, ne uvažavajući bilo kakav argument koji je BiH iznijela, konstatirala je da je kod garancije za Blok 7 riječ o državnoj pomoći. Sama njihova odluka ne utječe na realizaciju projekta, a konačnu odluku o stavovima EZ iznesenim kroz postupak treba dati Vijeće za državnu pomoć BiH – odgovor je Džindića za Fokus.ba na ove okolnosti.

Međutim, zamjenik direktora Sekretarijata Energetske zajednice Dirk Buschle za Fokus.ba potcrtava da se slučaj o kojem je odlučilo Ministarsko vijeće Energetske zajednice odnosio na uslove za garanciju datu za osiguranje kredita kineske Exim banke.

– Sve dok je ta garancija na snazi, a ne smatra se državnom pomoći od strane Vijeća za državnu pomoć BiH, Bosna i Hercegovina djeluje u suprotnosti s Ugovorom o Energetskoj zajednici. Očekujemo da Bosna i Hercegovina otkloni ovo kršenje Ugovora do 1. jula 2022. godine – poručio je Buschle u izjavi za naš portal.

Još jedan bitan momenat nagovijestio je ne samo propast ovog projekta nego i pogubnost samog pravca djelovanja. Američki General Electric, kada je riječ o Bloku 7, trebao je izraditi kotao i generator parne turbine. Ali onda su se u svijetu totalno promijenile okolnosti te je General Electric objavio da se totalno povlači iz energetskog tržišta ugljena i to zbog globalnog trenda postepenog ukidanja proizvodnje takve energije.

Šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u našoj zemlji Johann Sattler poručio je u martu ove godine da BiH, nesumnjivo, mora započeti s dekarbonizacijom s ciljem smanjenja ovisnosti o uglju i gasu.

Johann Sattler FOTO: D. B.

– Za proizvodnju jednog eura BDP-a u BiH potrebno je skoro četiri puta više energije u odnosu na prosjek u EU. Nedavne studije pokazuju da emisije iz prljavih i zastarjelih termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu uzrokuju 12.000 prijevremenih smrti. Također, elektroprivrede u BiH za sada mogu držati niske potrošačke cijene samo zato što je izvoz energije i dalje isplativ, a u cijenu nisu uračunate kolateralne posljedice sagorijevanja uglja na okoliš i zdravlje. Ovo će se uskoro promijeniti nakon što EU počne naplaćivati naknade za klimatski utjecaj svih proizvoda koje uvozi. Time će svaki novi projekat proizvodnje električne energije na bazi uglja (prevenstveno Blok 7) momentalno postati zastario, a njegovi ogromni troškovi nikada se neće moći nadoknaditi – poruka je Sattlera vlastima BiH.

Glasnogovornik Delegacije EU u BiH Ferdinand Koenig dodatno za Fokus.ba pojašnjava da EU ima jednu od najambicioznijih energetskih i klimatskih politika u svijetu, ojačanu pokretanjem inicijative Green Deal, koja uključuje smanjenje korištenja fosilnih goriva i prelazak na klimatski neutralnu ekonomiju do 2050. godine. BiH se, također, obavezala da će dekarbonizirati svoju ekonomiju u skladu s Pariškim ugovorom o klimatskim promjenama, Deklaracijiom iz Sofije i Ugovorom o Energetskoj zajednici.

– Važno je da svi nivoi vlasti u BiH nastave s trenutnim procesima pripreme i usvajanja energetskih strategija i zakonodavstva koje se odnosi na obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost, kao i zakona o električnoj energiji, energiji i gasu – uključujući veoma važan Nacionalni energetski i klimatski plan. Osim toga, za FBiH je od izuzetne važnosti i usvajanje Zakona o južnoj gasnoj interkonekciji i izgradnja samog gasovoda jer će značajno doprinijeti diversifikaciji izvora snabdijevanja gasom.

Ferdinand Koeni FOTO: D. B.

EU je spremna pružiti finansijsku i tehničku pomoć BiH, u skladu sa Zelenom agendom za Zapadni Balkan, putem Ekonomskog i investicionog plana kao i kroz IPA III. Ovi instrumenti pomoći će prelasku na zeleniju i čistiju energiju i stvoriti ekonomske prilike za bolje i održivije poslove. Evropska investiciona banka i Investicioni okvir za Zapadni Balkan će, također, biti spremni da finansiraju ili sufinansiraju investicije u vezi s energetskom tranzicijom – rekao je Koenig.

No, ovaj projekat, očito je, ispod površine krije i mnoge druge probleme. Mirsad Čamdžić, poslanik u Federalnom parlamentu, koji već duže ukazuje na anomalije kada je riječ o ovom projektu, za Fokus.ba kaže da kada je na početku njihovog parlamentarnog mandata, na dnevnom redu bio projekat Blok 7 i kada su ih, kako kaže, ubjeđivali da je riječ o historijskom projektu, Naša stranke je bila jedina koja je u Parlamentu bila protiv – ne protiv Bloka 7 – već davanja državne garancije za ovaj kredit.

– Od početka je ovaj projekat bio obavijen velom i tajni i sumnji. Više puta sam reagirao u Parlamentu kada su za pripremne radove odbili jedan konzorcij koji je imao ponudu od 16 miliona KM, a posao su dali konzorciju s ponudom od 21 milion KM, dakle pet miliona KM skuplje. Taj konzorcij činili su ITC Zenica – Prijedor putevi i Stankovićev Integral iz Banje Luke – naveo je Čamdžić.

Mirsad Ćamdžić FOTO: D. B.

Ističe da poslanici u Parlamentu, iako je projekat u ćorsokaku, ne mogu dobiti informaciju o tome u kojoj je fazi. Ponudili su im, kaže, polovičnu informaciju dok cjelovitu nisu do sada nikada imali u Parlamentu.

– Stotine miliona su bačeni. Postavljao sam pitanja i ministru Džindiću i premijeru Novaliću na koje nisam dobio odgovore. Pitao sam koliko smo se zadužili, kome plaćamo penale, da li je Sberbanka u ovom projektu, da li je te obaveze preuzela Asa banka kupujući Sberbanku. Imam informacije da je hipoteka tog kredita koji je jako veliki u Termobloku 6 i zgradi Elektroprivrede – kazao je Čamdžić.

Navodi da je i došao do informacije da kompanija Shangai Elektric Group, firma koja treba da dostavlja opremu umjestu General Electrica, nema reference za kotao za sagorijevanje. On kaže da je pitanje kako je dobila posao ako nema tu referencu. Govorio je o kineskom, a što je posebno interesantno, i o ruskom utjecaju u ovom projektu.

– Sberbanka, koja je emitovala kredit i koja je u zalog dobila Termoblok 6 i zgradu Elektroprivrede, ako je bila eksponent ruske politike, ima li tu nekih energetskih ambicija, ne samo kineskih već i ruskih? Banka možda i želi da joj se ne vrati kredit, što je vrlo problematično – rekao je Čamdžić.

Fokus.ba obratio se pismenim putem i kineskim izvođačima radova China Gezhouba Groupu, no odgovor nismo dobili.

Denis Žiško, ekološki aktivista iz Aarhus centra Tuzla, smatra da je Blok 7 propao projekat. Kaže da svi koji se iole razumiju u energetski sektor i koji ozbiljno razmišljaju o razvoju tog sektora znali su da je taj projekat propao i to još prije par godina.

– Ono s čim se naši političari suočavaju je problem kako prezentirati javnosti činjenicu da je to promašeni projekat koji su oni promovirali godinama kao razvojnu šansu i kao generacijski projekat države i na osnovu toga su već godinama kroz taj populizam ubirali poene i na svakim izborima skupljali glasove. To je već bilo u novembru 2020, kada je General Electric kao ključni dobavljač opreme, koji je naveden u ugovoru sa Gezhoubom, obavijestio kineskog partnera, da se povlači iz svih projekata u vezi s proizvodnjom uglja. Ta informacija je već tada proslijeđena Elektroprivredi BiH i vlastima. Zašto su oni tu informaciju nekih šest mjeseci čuvali za sebe, to treba njih pitati – rekao je Žiško.

Denis Žiško FOTO: D. B.

On povlačenje General Electrica zapravo vidi kao idealnu šansu da se bh. strana izvuče iz tog projekta na najbezbolniji način.

– To čak daje i mogućnost da se od kineskog partnera traži povrat uloženih sredstava. Jer je on taj koji nije uspio ispoštovati klauzule ugovora koji su potpisani. Nažalost naše vlasti i EP nemaju hrabrosti prezentirati tu činjenicu javnosti, priznati grešku da su forsirali budućnost energetskog sistema na fosilnim gorivima, na uglju. Znali su da nema budućnost u tom sektoru na taj način – rekao je Žiško.

Konstatira da su EP i Ministarstvo nažalost angažirali konsultantske kuće, što smatra kupovinom vremena jer smo u izbornoj godini i bilo kakva odluka imat će neki utjecaj na izbornu kampanju.

– Problem je što bi to moglo da našteti nama kao državi jer onda Kinezi mogu imati argumente da bh. strana nije ispoštovala rokove. Građani će opet kroz poreze platiti sve greške koje pravi rukovodstvo EP, odnosno Vlada – kazao je Žiško.

Ima još jedan interesantan detalj koji, u najmanju ruku, govori o dvostrukim aršinima. U julu 2019. godine, tri godine nakon potpisivanja ugovora o Bloku 7 s Kinezima, Nadzorni odbor Elektroprivrede BiH usvojio je dokument pod nazivom „Okvirne dugoročne projekcije Elektroprivrede BiH do 2035. godine“.

U ovom dokumentu se još tada upozorava da s obzirom na rast naknada za CO2, te planove zatvaranja termoelektrana na ugalj u EU, procjena je da će cijene električne energije na berzama i dalje rasti.

Dakle, u navedenom dokumentu Elektroprivrede BiH, paralelno s nastojanjima gradnje Bloka 7, upozorava se da u scenariju u kojem cijene proizvodnje električne energije u EU rastu termoelektrane ne bi mogle opstati! Upozorava se, također, da cijene uglja ne bi smjele prelaziti postojeći nivo koji je, kako se konstatira, „već sada iznad predviđene cijene u investicionoj dokumentaciji za Blok 7“.