Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

sarajevo

Porodice traže od institucija veći angažman na rasvjetljavanju sudbina nestalih žrtava rata

Foto: Fena

Cilj današnjeg skupa je da krug onih koji žele podržati rad udruženja porodica nestalih bude proširen što više, budući da većina ovih asocijacija nema riješen finansijski status

Završni događaj u projektu dodjele malih grantova udruženjima porodica nestalih održan je u Sarajevu kada su porodice i nevladine organizacije naglasile ulogu Međunarodne komisije za nestale (ICMP) u novčanoj podršci donatora iz Evropske unije, švedske organizacije SIDA i drugih subjekata.

Predstavnici porodica apelovali su da institucije vlasti u BiH uvrste problematiku potrage za nestalima u prioritete vlastitog djelovanja.

Predsjedavajuća Koordinacije udruženja porodica nestalih Semina Alekić, govoreći o realizaciji projekta “Rješavanje pitanja nestalih kao prioritet politike u BiH“, navodi da bol porodica koje još tragaju za njihovim članovima ne jenjava i da su mu uzrok politike iz devedesetih godina proteklog stoljeća.

Porodice se nisu uvjerile ni danas da je ovo pitanje jedna od važnijih tema institucija vlasti, ističe Alekić i dodaje da su navedenim projektom, za 2020. godinu bili planirani sastanci s institucijama, ali se njegova realizacija vremenski podudarila s izbornom kampanjom. Ipak je održan sastanak s Ministarstvom za ljudska prava te su identificirani i koraci za 2023. godinu. Stoga, Koordinacija očekuje pomoć u djelovanju ka višim instancama, navela je Alekić i dodala da je osnov za djelovanje ove asocijacije bila legislativa o problematici potrage za nestalima.

Josip Drežnjak iz Udruženja hrvatskih stradalnika “Grabovica ’93.“ Mostar govorio je o realizaciji projekta obilježavanja 29. godišnjice stradanja civila Grabovice te apelovao na institucije da se što više uključe u problematiku pronalaska nestalih bez obzira na boju i naciju žrtava.

-Jako mi je bitno kad čujem da je neko pronašao nestalu osobu, a evo mi ćemo obilježiti i 30. godišnjicu i ne možemo se pohvaliti pronalaskom žrtava čije porodice predstavljam, nestalih civila, pretežno žena; nijednu kost, niti jedno tijelo do danas nismo pronašli osim kad je obavljena jedna zvanična razmjena tada, prije 29 godina, te je sva priča s tim završila – kazao je Drežnjak.

Apelovao je da s današnjeg skupa bude upućena poruka bh. vlastima i institucijama koje se bave problematikom nestalih da im to bude prioritet jer su porodice nerijetko ogorčene što druge obaveze institucija imaju primat nad ovim problemom.

U uvodnim obraćanjima tokom današnjeg skupa, Samira Krehić iz Programa za zapadni Balkan naglasila je saradnju porodica nestalih i ICMP-a, kontinuiranu i stabilnu, navodeći da je rezultirala pronalaskom i identifikacijom dvijetrećine osoba nestalih tokom proteklog rata u Bosni i Hercegovini, zatim donošenjem odgovarajućeg zakona i uspostavom centralne evidencije o nestalima, kao i regionalne liste.

ICMP će nastaviti saradnju s porodicama, ustrajnim u borbi za pravdu i utvrđivanju individualne krivice za stradanje njihovih najmilijih, koja je i dosad rezultirala podizanjem najvećeg broja optužnica od Drugog svjetskog rata, navodi Krehić.

Saradnju porodica s ICMP-om u realizaciji velikog broja projekata naglasili su na ovom skupu i iz Ambasade Švedske u BiH, kao i ključni značaj angažmana porodica u utvrđivanju krivice zločinaca.

Elma Majstorović Ninković, viša službenica za inicijative civilnog društva u Programu za zapadni Balkan, zahvalila je donatorima i porodicama nestalih koje se jedinstveno bore za pronalazak što više nestalih žrtava i uspijevaju to pitanje držati u fokusu javnosti i godinama nakon rata. To je veoma bitno jer još nije poznata sudbina oko 7.000 nestalih, oko 7.600, prema nekim podacima, a posvećenost udruženja porodica je rezultirala identifikacijom hiljada žrtava jer su rođaci dobrovoljno donirali uzorak za DNK analizu.

Cilj današnjeg skupa je da krug onih koji žele podržati rad udruženja porodica nestalih bude proširen što više, budući da većina ovih asocijacija nema riješen finansijski status, kazala je Elma Majstorović Ninković.