BiH prvi put u društvu ekonomski slobodnih država

Bosna i Hercegovina nalazi se na 78. poziciji od ukupno 156 država i Hong Konga koji su obuhvaćeni u izvještaju Ekonomske slobode širom svijeta: 2015 – Godišnji izvještaj, koji je danas objavio Fraser Institut iz Kanade.

U prošlogodišnjem izvještaju BiH je zauzimala 80. poziciju, tako da je uspjela da nastavi kontinuitet poboljšavanja ekonomskih sloboda počevši od 2005., kada je bila rangirana na 101. poziciji.

Svojim napretkom na 78. mjesto, BiH prvi put, iako na samom kraju liste, uživa u društvu ekonomski slobodnijih država.

TOP 10

Najslobodnije zemlje (TOP 10) su Hong Kong, Singapur, Novi Zeland, Švicarska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Maurijus, Jordan, Irska, Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo. Venecuela i Libija su na dnu (što je sigurno i zbog nasljeđa Chaveza i Gadafija, nekadašnjih socijalističkih diktatora).

Sjedinjene Države pale su na 16. mjesto, dok je Rumunija napredovala do 17. mjesta (7.69 bodova).

Pet najlošije rangiranih zemalja su Sirija, Čad, Libija, Republika Kongo, te Venecuela, saopćeno je iz Centra za poslovnu afirmaciju (CPA).

Rezultati rumunske liberalizacije

Rumunija brzo napreduje i sustigla je Ameriku. Ne radi se niti približno o sustizanju u kvaliteti i standardu života. Ipak, Rumunija si je liberalizacijom ostvarila put rasta (te je jedna od najbrže rastućih država članica EU).

Rumunija napreduje zbog reduciranja državne potrošnje i sniženja poreza. Porez na dohodak je komparativno nizak, kao i socijalni doprinosi, čineći relativno nisko porezno opterećenje radnika. Zabilježena su i umjerena poboljšanja u pravosudnom sustavu. Prisjetimo se samo velike antikorupcijske akcije nekadašnje ministrice Monice Macovei. Novac je stabilan zbog umjerene inflacije, tj. država ne koristi valutu kako bi smanjivala njezinu vrijednost. Država je olabavila kontrolu tržišta kapitala i banaka. Nema restrikcija prema stranim bankama i kontrola kamata. Rumunsko finansijsko tržište i bankarski sektor potpuno su ekonomski slobodni. Tržište rada je liberalizirano, pogotovo glede otpremnina. Provodi se deregulacija gdje postoji veliki prostor za oslobađanje poslovnog sektora.

Rumuniji je zbog visoke korupcije 2004. odgođeno pristupanje Evropskoj uniji. Slijedi razdoblje borbe protiv korupcije te reduciranja države i poreza. Rumunija pod vodstvom liberalnih vlada bilježi ekonomski rast – Călin Popescu-Tăriceanu (2004-2009) i Crin Antonescu (2009-2014). Uveden je proporcionalni porez (flat tax) na dohodak i dobit od 16%. U konvergenciji Rumunija sustiže i Hrvatsku. Nekada zaostala socijalistička zemlja s raspadnutom ekonomijom početkom 1990-tih, danas je jedna od najbrže rastućih država članica EU i napreduje brže od Hrvatske.

Aktuelni rumunski predsjednik Klaus Werner Iohannis veliki je sponzor tržišnih reformi, a i sam je poticao strane investitore da dođu poslovati u Rumuniju.

Politizacija Amerike snižava ekonomsku slobodu

1970-2000 Amerika je bila uz Hong Kong i Singapur bastion ekonomske slobode, vođen liberalnim kapitalizom. Danas su Amerikance sustigli brzo napredujući Rumunji. 2000-2013 Amerika je pala za 0.9 bodova tj. 9%. Fraser Institute u svojem istraživanju ističe kako pada na ljestici ekonomske slobode za 1 bod (10%) doprinosi dugoročnom smanjenju rasta BDP-a za 1 do 1,5%. Ukoliko Amerika nastavi smjerom smanjenja ekonomske slobode, dugoročne stope rasta BDP-a će biti upola niže od povijesnog prosjeka 3%.

Više je razloga američkog pada koji se mogu vidjeti u Fraserovom istraživanju. Rastuće granične porezne stope, pogoršanje u pravnom sistemu provedbe ugovora, povećane kontrole tržišta kapitala i ulaska stranaca u zemlju i dr. Za vrijeme predsjednika Busha, a pogotovo za vrijeme Obamine administracije, Amerika ulazi u razdoblje povećanja federalnih rashoda i zaduženja zbog dodatnih socijalnih, zdravstvenih i obrambenih troškova. Povisuju se porezi i uvode novi regulatorni zahtjevi kroz necarinske prepreke, restrikcije na strane investicije i poslovanje poduzetnika. Povećanje regulacije utjecalo je sniženje neovisnosti sudstva i povećalo „regulatorni favoritizam“. U zemlji tradicije vladavine prava i ograničene uloge države, država je počela sve više regulirati ekonomiju, narušavajući time ustavna načela slobode, odnosno odvojenosti politike/države i ekonomije/pojedinaca. Federalna vlada je uvelike intervenirala kako bi spašavala financijsko tržište i pojedine industrije od propasti. Nekada bastion liberalnog kapitalizma, Amerika je sve više postala utočište kronističkog kapitalizma, sustava u kojem je moć u rukama političkih interesa i njihovih sprega s korporacijama.

Iz navedenog Fraser Institute zaključuje kako razlog američkog pada upravo u povećanju političke moći u kontroli ekonomije. Washingtonska mašinerija sve je moćnija u zemlji poznatnoj po visokoj razini decentralizacije. U Americi prevladavaju političke snage koje vjeru polažu u Washington kada kolektivni odgovor za probleme svih građana i država federacije. Amerika i dalje ostaje potpuno ekonomski slobodna glede reguliranja radnog vremena i pitanja otpremina.