Pčelari u problemima

Najteža godina: Cijene meda skočile, prinosi daleko od optimalnih

pcelari med kosnice
Foto: Zlatan Čekić/ Nezavisne.com

“Cijena meda već sada je porasla, tako da jedan kilogram košta između 25 i 30 maraka”, kaže Lišančić

Pčelari na području Unsko-sanskog kantona sumiraju rezultate u ovoj godini, za koju kažu da je jedna od najtežih kada se radi o proizvodnji meda, pišu Nezavisne novine.

Prema riječima Asmira Lišančića, predsjednika Udruženja “Sana med” iz Sanskog Mosta, prinosi meda po jednoj košnici u prosjeku se kreću oko pet kilograma, što je daleko od optimalnog, pa se na tržištu ove godine mogu očekivati male količine.

“Cijena meda već sada je porasla, tako da jedan kilogram košta između 25 i 30 maraka. Jednostavno, cijene repromaterijala, preparata i goriva su u stalnom porastu, pa se pčelarima ne isplati prodavati med ispod ove cijene”, istakao je Lišančić.

Predsjednik Udruženja pčelara “Bihać” iz istoimenog grada Elvir Šehić ističe kako je fokus svih pčelara u proteklom periodu bio da sačuvaju pčelinja društva.

“Godina je bila takva da su u opasnost, zbog nedostatka hrane, došle pčelinje zajednice. Svi su situaciju shvatili ozbiljno, pčele su se prehranjivale i vrlo je malo pčelara koji su uspjeli izvrcati veće količine meda”, kazao je Šehić.

Loše vremenske prilike i kišovito vrijeme već na početku su ugrozili ispašu pčela kada je riječ o bagremu, jednoj od najvažnijih medonosnih biljaka.

“Maj je vrijeme kada cvjeta bagrem i kada bi pčele trebalo da imaju prvu obilnu ispašu. Međutim, zbog kiše i nižih temperatura, ugrožen je bio ovaj vegetativni proces, a pčele gotovo da nikako nisu ni napuštale košnice.

“Kasnije ispaše bile su također praćene lošim vremenskim uslovima”, kaže predsjednik Saveza pčelara USK Husein Šabić, dodajući kako bez dobre ispaše nema ni racionalnog pčelarenja.

Prema njegovim riječima, gorući problemi s kojima se suočavaju posljednjih godina su klimatske promjene i nestabilni vremenski uslovi.

Ističe kako je pčelarstvo, kao i druge grane poljoprivredne proizvodnje, pogodila inflacija te rast troškova proizvodnje.

“U protekloj godini, zbog opšteg rasta cijena, u značajnoj mjeri poskupjela je pčelarska oprema, a time i ukupna proizvodnja meda. Ova godina donijela je nova poskupljenja i nove probleme”, istakao je Šabić.

On kaže kako na području Unsko-sanskog kantona ima oko 700 pčelara, ali da se zbog svih problema koji prate ovu vrstu proizvodnje, taj broj neprestano smanjuje.

“Pozitivno jeste što su proizvođači meda i ove godine uvršteni u sistem poticaja, pa će pčelarstvu na taj način pomoći i država. Međutim, hoće li to biti u dovoljnoj mjeri, pokazaće vrijeme. Ove godine prvi put planirane su i stimulativne mjere za mlade kolege koje se bave pčelarstvom”, istakao je Šabić.