Sa 140 miliona KM bit će sanirani računi građana u Bobaru i Banci Srpske

Nakon sloma Bobar banke i Banke Srpske, te opasnostima novih bankarskih kriza u Republici Srpskoj, sve je jasnije da će ovi udari biti sanirani sistemski, novcem iz Fonda za osiguranje depozita, piše agencija Patria. 

Strahovi za eventualne veće finansijske nestabilnosti su neutralizirani. Javnost u Bosni i Hercegovini se pitala kako se saniraju gubici i koliki je iznos u pitanju. Na ova pitanja u intervjuu za Patriju odgovara direktor državne Agencije za osiguranje depozita Josip Nevjestić, inače Travničanin, bivši uposlenik „Borca“ iz Travnika, a zatim Finansijske policije FBiH. Od 1999. godine je na čelu Agencije za osiguranje depozita BiH.

Koliko će, dakle, ukupno koštati sanacija računa deponenata Bobar banke?

– Agencija osigurava sve prikladne depozite u bankama članicama u Bosni i Hercegovini. Prilikom “slučaja osiguranja”, Agencija se obavezuje na naknadu osiguranih depozita prema članu 3. i članu 4. Zakona o osiguranju depozita. Ukupna vrijednost osiguranih depozita u Bobar banci a.d. u likvidaciji iznosila je 86.829,6 miliona BAM-ova (KM). Sa 23. januarom 2016. godine isplaćeno je 98,14% ili u iznosu 85.251,2 miliona BAM (KM).

Koliko je za ovaj postupak sanacije izdvojeno sredstava iz Fonda Agencije za osiguranje depozita BiH?

– Ukupna, sva sredstva su izdvojena iz Fonda AOD BiH.

Koliko će iznosti sanacija deponenata u Banci Srpske?

– Ukoliko dođe do „slučaja osiguranja“, a prema podacima od 18. decembra 2015. godine osigurani depoziti u Banci Srpske a.d. Banja Luka (privremena uprava) su u iznosu od oko 55.183,5 miliona BAM (KM).

Koliko će biti izdvojeno iz Fonda Agencije za sanaciju deponenata ove banke?

– Ukupan iznos osiguranih depozita, sukladno ispunjenim uvjetima iz člana 12. Zakona o osiguranju depozita.

Država je dala adekvatan odgovor na ove udare, iako se govori da u Fondu Agencije nema dovoljno sredstava te da će se Agencija zadužiti kako bi isplatila deponente. Da li je to tačno?

– Koeficijent pokrića Agencije za osiguranje depozita BiH, kao odnos iznosa u Fondu i potencijalne obaveze, je na nivou koji omogućava isplatu osiguranih depozita shodno riziku koje pojedine banke članice imaju. Osim svojih vlastitih sredstava postoji i stand-by aranžman sa EBRD-om, što zajedno omogućava stvarno pokriće u slučaju isplate osiguranja, koje ne bi ugrozilo uvedenu šemu osiguranja depozita. Dobra kapitaliziranost Fonda se oslanja na realne vrijednosti, sadašnje i očekivane. Sve naprijed navedeno ukazuje da “govorkanja” nisu tačna niti po kom osnovu.

Mediji pišu da neke banke nisu uplaćivale obaveznu premiju za osiguranje depozita. Koliko je trajala ta vanpravna situacija i zašto takve banke nisu isključene iz sistema osiguranja depozita, što je zakonska obaveza?

– Agencija za osiguranje depozita BiH nikada niti u jednom mediju nije dala izjavu koja nije osnovana, a odnosi se na uplaćivanje premije za osiguranje depozita od strane banaka članica sheme osiguranja. S toga nam nije jasno gdje je takva informacija objavljena budući da u više od 15 godina funkcionisanja Agencije za osiguranje depozita u BiH, do 2001. godine kao entitetske Agencije, a od 2002. godine na državnom nivou, nije zabilježen niti jedan slučaj kašnjenja uplata.

Imamo izuzetno korektnu saradnju sa bankama članicama po pitanju ispunjavanja zakonskih obaveza kao i u naplati bilo kakve obaveze od bilo koje banke članice.