Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

meso postalo luksuz

Teletina i do 35 maraka! Nastavljen rast cijena u BiH

poskupilo meso
FOTO: Pixsell
Ilustracija

“Meso koje jedete je uvozno, u 90 odsto slučajeva. Plus što jedemo meso koje je u prosjeku staro preko 10 dana”

Cijene svih namirnica u Bosni i Hercegovini, pa tako i u Republici Srpskoj sakodnevno rastu, ali od cijene mesa se vrti u glavi. Svaki odlazak u mesnice za građane je postao put u neizvjesnost, jer više ne znaju da li će moći da pazare meso koje su planirali, niti gramažu koja im treba.

Teletina je zaista luksuz za mnoge. Za kilogram teleće šnicle potrebno je izdvojiti čak 35 KM, za kilogram plećke 30, dok kilogram teletine s kostima košta 25 KM.

Istovremeno, za kilogram junetine bez kosti trenutno je potrebno izdvojiti 21 KM, a s kostima 15 KM. Ni ljubitelji mlade prasetine nemaju razloga za zadovoljstvo, jer kilogram ove vrste mesa trenutno košta 22 marke.

Marija K. iz Banjaluke kaže da je sve postalo nemoguće i da se sve teže živi.

Kupovina na grame

– Zaista, pitam se ima li iko u ovoj Republici Srpskoj da stane u kraj pojedinicima koji na muci građana i u ovo teško vrijeme stiču ekstra profit. Kako je krenulo mesa će biti sve manje na trpezama. Došlo je vrijeme da se meso, konkretno teletina kupuje na grame. Ljudi, pa prasetina je skoro 22 KM, piletina je odavno luksuz – kaže ova Banjalučanka.

Penzionerka Rada K. pomalo u šali tvrdi da je meso odavno izbacila iz prehrane.

-Nema se dijete moje, penzije su male. Dok kupim lijekove, platim režije ne ostane mi ništa. Meso mogu samo da gledam. Ali neka, moram biti cinična pa reći, da mi je lakše kad znam da ovi naši političari imaju dovoljno da oni sebi mogu da kupe. Mi sirotinja ćemo se nekako snaći. Jadna je zemlja i jadan je narod kad vlast ne brine o njima. Kao dižu penzije i plate u milimetrima, a cijene skaču u kilometrima – pomalo u šali dodaje ova penzionerka.

Čedomir P. se pita šta je radio preko 40 godina.

–Imao sam 43 godine staža kad sam otišao u penziju, dobru platu, a danas se osjećam kao bijednik. Moja supruga je bila zdravstveni radnik, ja sam inženjer mašinstva i ne možemo sastaviti kraj s krajem. Evo vidite kupio sam 400 grama mesa s kostima za neku čorbicu koju ćemo baba i ja jesti dva dana. Lijekovi, režije, hrana sve košta. Otima se živjeti. Da nije djece koja nam pomognu ne znam kako bi živjeli. Meso je sad postalo luksuz i biće na trpezama samo bogatih – dodao je ogorčeni Čedomir.

“Nije dobro i biće još gore”

Pokušali su da nađu sagovornike i među vlasnicima mesnica, međutim većina je odbila da priča. Obrazloženje je dao jedan zaposleni u jednom od lanaca poznatih mesnica, ali pod uslovom da mu se ne objavi ime kako ne bi dobio otkaz.

–Sve je manja ponuda domaće stoke, a potražnja je velika. Zbog toga cijene svakodnevno rastu. Nama je uvoz upropastio domaću proizvodnju. Mnogi su digli ruke i zatvorili farme. Ljudi koji drže stoku na selu odbijaju da prodaju domaću telad i junad, kažu ne isplati im se, pa imaju samo za svoje potrebe. Nije dobro i biće još gore – kaže ovaj mesar.

Njegove riječi potvrđuje Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja svinjara RS. Ističe kako domaće meso završava kod malih zanatskih klaničara i kod ljudi za njihove lične potrebe. To su, pojašnjava za Srpskainfo, male količine, “smiješno malo gramaže u odnosu na uvoz”.

– Uvijek se zbog cijena dizala galama na farmere i uzgajivače, a ustvari je prerađivački sektor taj koji mora da bude da bude u dobitku, za razliku od nas. Uzgoj je postao toliko nerentabilan da se može desiti u nekom narednom period da svi prestanu da tove svinje. Ako se u Evropi dogodi slična situacija, da nema viška svinja za izvoz, mi ćemo ovdje imati ponovo apsurdno visoku cijenu tovljenika, a i klaničari će procentualno dizati cijenu mesa – objašnjava on.

Prema njegovim riječima, potrošači najčešće meso kupuju u marketima koje je i najlošije.

-Meso koje jedete je uvozno, u 90 odsto slučajeva. Plus što jedemo meso koje je u prosjeku staro preko 10 dana – naglašava on. Poskupljenja su skoro svakodnevna unazad 4 godine, ističu iz udruženja za zaštitu potrošača.

-Ima nekog malog odstupanja, nekog malog pada, ali nije nešto što je drastično – naglašava Dušan Srdić iz Udruženja “Reakcija”.