Bio i ostao noćna mora Golfa GTi – Fokus.ba
Brzi i žestoki

Bio i ostao noćna mora Golfa GTi

01/10/2015

Kada se Kadett GSi prvi 1984. godine prvi put pojavio na tržištu pokretao ga je 1.8-litarski motor sa 115 KS. No, zahvaljujući izvrsnoj aerodinamici to je bilo dovoljno da pojuri i do 200 km/h, što ga je činilo ne samo bržim od ljutog konkurenta Golfa GTI, nego i najbržim vozilom u svojoj klasi.

I tu je titulu Kadett GSi godinama uspješno branio. Dvije godine kasnije dobio je 2.0-litarski motor kome je snaga narasla na 130 KS, a u sljedeće dvije stigla je 16-ventilska izvedba s punih 150 KS.

Opel je Kadett GSi i stvorio kako bi oteo barem dio kolača rivalu koji je pobrao veliki uspjeh na tržištu. No, Opel nije napakostio samo Golfu GTI, nego je do nogu potukao i ostatak konkurencije.

kadett GSi2

S dvolitarskim 16-ventilskim motorom GSi je nadmašivao i Ford Escort Turbo i Lanciju Deltu HF Turbo, a ni manji Peugeot 205 GTI ili Renault 5 GT Turbo ga nisu mogli pratiti, naročito kada je bila riječ o maksimalnoj brzini.

Jureći i brže od 215 km/h GSi 16V je bio nedostižan konkurenciji, a uz karoseriju koja je težila tek nešto više od tonu, otarasiti ga se nisu mogli ni razvikaniji modeli poput BMW-a serije 3.

U čemu je bila tajna? Presudan je bio dvolitarski motor moderne tehnologije i trkaćeg pedigrea. Potpuno aluminijski dvolitraš konstruisao je Dr. Fritz Indra, ali su u Opelu u pomoć pozvali i slavni Cosworth, kako bi stvorili pravo malo remek djelo svoga doba.

Ispušni ventili su zbog boljeg hlađenja ispunjeni natrijem, postavljene su dvije šuplje bregaste osovine kako bi inercija bila što manja, a posebnu pažnju inženjeri su poklonili usisnom sistemu, stvorivši veliku rezonantnu komoru koja je zaslužna za brzi odziv na gas, ali i prepoznatljiv zvuk motora.

Na kraju, ugrađen je tada najmoderniji sistem sekvencijalnog ubrizgavanja Bosch M2.5 za što veću iskoristivost goriva.

Motor je isporučivao 150 KS (156 KS u verziji bez katalizatora) i okretni moment od 196 Nm. Još važnije, 90 posto tog momenta na raspolaganju je bilo od 3.100 do 6.000 obrtaja u minutu, što je bio impresivan rezultat u to doba.

Ovaj se kultni motor nebrojeno puta dokazao i u motorsportu. Primjerice, bio je vrlo uspješan u Formuli 3 i pomogao stvoriti danas slavne vozače poput Michaela Schumachera, Jarna Trullija, Nicka Heidfelda ili Alexandera Wurza. Uprkos snažnoj konkurenciji Alfa Romea, Mercedesa, Toyote i Volkswagena, taj je motor osvojio 164 nagrade samo u Formuli 3, a njegov blok još je donedavno koristio Chevrolet za svoj bolid u takmičenju DTM.

Taj je motor vrlo trajan i pouzdan, što dokazuje i Opel Kadett GSi u vlasništvu prodavača autodijelova Ervina Kunšteka u Sesvetama (Hrvatska), s gotovo 300.000 kilometara na brojaču.

kadett GSi

– Digitalni brojač kilometara iz nekog se razloga zaustavio tačno na 270.000 km, a to je bilo prije dvije godine. Tako da danas ima možda i 300.000 kilometara, a na njemu nije bilo većih kvarova, kaže Ervin za Jutarnji list.

Održava ga sam, dijelove nabavlja na auto opadu, a automobil je u vrlo dobrom stanju i nakon 25 godina. Popravljeni su tek pragovi ispod kojih se zbog plastičnih rubnjaka skuplja vlaga, što je po mišljenju vlasnika najveća boljka ovog modela.

Motor vuče izvrsno i danas, uprkos priličnoj kilometraži. Uz to, Ervinov GSi ima servo upravljač i ABS pa ga se može voziti bez puno straha.

 

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.