FakTTest

Almir Panjeta

Preživjeti “infodemiju”: Pet savjeta za praćenje vijesti o koroni, a da vas ne zaboli glava

17/03/2020

Mjere zaštite protiv ‘Infodemije’ mogle bi se svesti u jednostavan savjet – dozirajte informacije

Ni jedna krizna situacija koju sam kao novinar pratio tokom 20 godina bavljenja ovim poslom nije prošla, a da je nije pratila ogromna količina lažnih vijesti, preuveličavanja i dizanja panike. Bilo da se radilo o poplavama, uličnim neredima ili pucnjavi na ambasadu, uvijek se našao neko ko u prolazu iz njemu znanog razloga ‘ispali’ neku bombastičnu ‘informaciju’ i sebi priskrbi pet minuta pažnje. Skoro uvijek su na terenu među ljudima kružile ‘vijesti’ kako je neko tokom nereda poginuo, kako su ga u tajnosti odnijeli i kako se krije od naroda, tokom polava su se pojavljivale vijesti o stotinama poginulih u kućama i fabričkim halama, o srušenim zgradama, mostovima i šta sve ne, i da su novinari pola od svega što smo tih dana čuli prenijeli razmjeri panike bili bi gori od samih efekata poplave.

Danas, kada je u svijetu u toku pandemija koronavirusa, a svijet zbog društvenih mreža zaista sveden na ‘globalno selo’, vijesti je više nego ikad i šire se brzo, među njima jako puno lažnih vijesti koje mogu prouzročiti paniku i izazvati ozbiljnu štetu. Iz Svjetske zdravstvene organizacije upozoravaju kako pandemiju prati masovna “infodemija” – “preobilne informacije od kojih su neke istinite a neke ne – a što otežava ljudima da pronađu pouzdane izvore i smjernice kada se ukaže potreba za njima”.

“Glava me više zaboli od ovih vijesti”, često ćemo ovih dana pročitati na društvenim mrežama ili čuti od prijatelja i poznanika, a jedan tviteraš u šali je kazao kako već nakon pola sata praćenja informativnog programa počnete osjećati simptome COVID-a 19. Čak i kada bi sve vijesti koje čujete ili pročitate bile isključivo tačne, a nažalost mnoge od njih nisu, ogroman prijem informacija u kratkom periodu i nemogućnost da ih sve primimo nas na koncu samo zbunjuju i što više slušamo i čitamo – manje nam je toga jasno.

Kako se zaštititi od ‘Infodemije’, a ostati informisan?

Mjere zaštite protiv ‘infodemije’ mogle bi se svesti u jednostavan savjet – dozirajte informacije. Pokušao sam iz vlastitog iskustva dugogodišnjeg bavljenja novinarstvom i informacijama sačiniti listu jednostavnih savjeta kojih se i sam pridržavam i koji bi, vjerujem, mogli pomoći da u kompletnoj situaciji budemo informisani, da do nas dođu zvanične upute i korisne informacije, a da nas ne “zaboli glava”. Potcrtavam – ne govorim da se potpuno trebamo “isključiti”, jako je važno imati relevantne informacije i znati koje su mjere na snazi te biti upoznat sa zvaničnim preporukama, ali upravo u situacijama pretrpavanja vijestima s markicom ‘šokantno’, ‘senzacionalno’, ‘haotično’…, se one prave vijesti izgube, a nama poslije svega ostane glavobolja.

1. Ne zatrpavajte se informacijama, odaberite nekoliko informativnih emisija dnevno (ujutro, popodne, navečer);

Ne morate pratiti informativni program čitav dan jer ako svakih nekoliko minuta čujete riječ ‘korona’, ‘oboljeli’, ‘umrli’…, do kraja dana se nećete dobro osjećati. U jutarnjim programima uglavnom se ponavljaju posljednje informacije od prethodnog dana, saopćava ako se u međuvremenu desilo nešto bitno, i najavljuju moguće nove mjere.

U poslijepodnevnim vijestima najčešće bude i najviše informacija, u međuvremenu se obrate krizni štabovi, održe press konferencije kriznih štabova ili objave saopštenja, a u večernjim se sumiraju informacije i dodaju nove važne informacije. Dovoljno. Između toga ima dovoljno vremena za pomoć djeci u online nastavi, čitanje propuštenih knjiga, slušanje albuma, praćenje novih hitova na svjetskoj muzičkoj sceni, gledanje filmova koje nismo stizali usljed užurbanog tempa i nagomilanog posla…

2. Pažljivo birajte šta čitate, kao i za TV – posjećujte relevantne portale u razumnim intervalima;

Pratite relevantne i provjerene medije koji imaju impresum (podatke o urednicima, novinarima, redakciji s adresom i kontaktima…), medije za koje ste se uvjerili da nisu skloni prenošenju skandaloznih, neprovjerenih i lažnih informacija. Ozbiljnim i odgovornim novinarima i medijima nekada će možda trebati više vremena da objave neku informaciju jer moraju kontaktirati relevantne izvore, provjeriti, dodatno istražiti, tako da su oni koji prenose stvari bez provjere, bez odgovornosti jer nemaju ni ime, ni kontakt podatke ni adresu često ‘u prednosti’, ali ih se po pravilu uvijek brzo demantuje. Da biste izbjegli paniku, strah i na koncu umor – pratite provjerene medije. I za njih, naravno, izaberite momenat i interval u kojem ih pratite.

3. To ne znači da ne trebate biti informisani: Pratite najosnovnije i relevantne informacije, upute i zvanične preporuke

Relevantne informacije, upute i zvanične preporuke uglavnom ćete naći u spomenutim medijima i neće vas promašiti, a ako ste skloni istraživanju i želite sami provjeriti koliko je nešto što ste pročitali relevantno – tražite to na zvaničnim stranicama relevantnih organizacija i institucija. Svjetska zdravstvena organizacija u BiH ima aktivnu FB stranicu na kojoj se mogu naći sve zvanične preporuke, upute i korisne informacije (https://www.facebook.com/WHOBIH ), korisne informacije s fokusom na zaštitu zdravlja djece objavljuje UNICEF BiH (https://www.facebook.com/UNICEFBiH/ ), a FB stranice imaju i Krizni štab/stožer Federalnog ministarstva zdravstva (https://www.facebook.com/Krizni-sto%C5%BEer%C5%A1tab-Federalnog-ministarstva-zdravstva-101954778106891/ ) te Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS (http://bit.ly/2w5gC3G ).

4. Ne širite neprovjerene “rekla-kazala” informacije (“nisam siguran/na u ovo ali eto nek’ vide ljudi…” );

Ne morate prenijeti baš sve što ste čuli ili vam je palo napamet. Kad kažete ‘mediji su ovakvi ili onakvi’ imajte na umu da je danas svako sa profilom na najmanje jednoj drustvenoj mreži i sam medij, da ima publiku, i da ima odgovornost za ono što piše i prenosi, te da kao takav i sam može doprinijeti infodemiji. Ovih dana sam vidio kako mnogi u želji da doprinesu, pomognu i podijele koristan savjet ne provjere prije toga koliko su stranica ili izvor koji prenose uopšte relevantni. Na takvim stranicama često možete naći masu bombastičnih vijesti, zavjera, urota i kvazinaučnih tekstova. Ne dijelite. Ako se pozivaju na neku od relevantnih organizacija – provjerite na stranicama tih organizacija pa ako se i tamo nalazi ista informacija radije je prenesite s njihove stranice – bićete relevantniji. Ako je tamo nema – neko vas laže. Ako vam je svo ovo provjeravanje ‘tegoba’ – radije nemojte dijeliti takvu vijest nego da i sami doprinosite stvaranju konfuzije. Statusi u kojima savjete daju ‘Jedan ljekar’, ‘Neimenovani izvor blizak još neimenovanijem zvaničniku’ i slično – obično služe za dezinformisanje, prikupljanje lajkova ili neke druge ciljeve.

5. Unfollow širitelje lažnih informacija, ‘provjerenih senzacija’ i svega što vas dodatno uznemirava, bolje ćete se osjećati

Ispoštovali ste sve navedeno, uspješno dozirate vijesti tako da imate sve bitne i potrebne informacije, ne boli vas glava i nemate simptome korone od cjelodnevnog zatrpavanja svim mogućim i nemogućim vijestima, ali svako malo vam se na FB zidu s nečijeg profila pojave link ili status sa dramatičnim i (uglavnom) neprovjerenim informacijama, zavjere, dizanje panike ili bilo šta što vas plaši i uznemirava a ne daje nikakve konkretne i korisne informacije – postoji lagana opcija ‘Unfollow’ koja vam omogućava da ostanete FB prijatelji ali da do nekih boljih vremena izbjegnete sadržaj koji će vas ‘smoriti’…

 

Komentari

Autor: Almir Panjeta

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.