FakTTest

Almir Panjeta

SAMO DA RATA NE BUDE: Šta su nama Jamuu i Kashmir?

28/08/2019

Saopštenje u kojem Predsjedništvo Bosne i Hercegovine pored svih problema koje imamo brine o situaciji u Jamuu i Kashmiru u trenutnoj situaciji na prvu zaista zvuči ‘montipajtonovski’

Poslijeratna Bosna i Hercegovina imala je nekoliko ozbiljnijih zastoja u napretku prema evroatlantskim integracijama i napretku generalno, što u posljednje vrijeme nije slučaj i BiH se sve užurbanije kreće – prema nazad!

Do kraja godine samo zbog negativnog prirodnog priraštaja biće nas 10.000 manje, “trbuhom za kruhom” BiH napusti oko 50.000 ljudi, škole širom BiH zatvaraju se skoro na dnevnom nivou, srednjoškolaca i studenata je sve manje, učitelji, nastavnici i profesori postaju tehnološki višak ili odlaze na biro.

Ove sezone (još) nismo imali požare kakvi su nas zadesili 2012. otkako nikome nije napamet palo da se nabavi ako ne Kanader onda bar manji avion za gašenje požara AirTractor kojih primjera radi Crna Gora ima četiri. I sa poplavama smo imali više sreće nego pameti. Tunel Vranduk pretvara se u beskrajnu priču i pitanje je dana kada će se pojaviti Discovery da zabilježi priču o gradnji ove mega-građevine.

U međuvremenu, parlamentarci su inkasirali desetine hiljada maraka a da praktično nisu održali sjednice kako treba, kao i članovi Predsjedništva BiH za čije sjednice je u posljednje vrijeme nejasno da li su se ili nisu održale. Slavbodobitno najavljen konačni dogovor o uspostavljanju vlasti koji su potpisali “predstavnici pobjedničkih stanaka” Dodik-Izetbegović-Čović zapeo je upravo u Predsjedništvu oko ANP-a i mandatara, a “tempiran” je na 30 dana koji su pred istekom i nakon kojih će sporazum “eksplodirati” ukoliko ne bude sproveden.

Kada se mislilo da se članovi Predsjedništva BiH ne mogu dogovoriti ni oko čega drugog osim oko činjenice da se ne mogu dogovoriti, iz “krovne kuće” izašlo je zajedničko saopštenje čiji sadržaj ni jedan politički analitičar ili analitičarka nisu mogli predvidjeti:

“Predsjedništvo Bosne i Hercegovine s velikom zabrinutošću prati razvoj događaja u Jammuu i Kashmiru nakon ukidanja specijalnog statusa koji je garantirao njegovu autonomiju. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je uvjereno da se Pakistanu i Indiji u okviru postojećih i obvezujućih rezolucija Ujedinjenih naroda nudi prostor za smirivanje sadašnjih napetosti i uvažavanje interesa i prava naroda Jammua i Kashmira”.

Saopštenje u kojem Predsjedništvo Bosne i Hercegovine pored svih problema koje imamo brine o situaciji u Jamuu i Kashmiru u trenutnoj situaciji na prvu zaista zvuči ‘montipajtonovski’, ali je možda da toga ni sami članovi Predsjedništva toga nisu skroz svjesni možda nešto najljudskije što su uradili otkako su ih građani izabrali na te skupo plaćene funkcije.

“Zar će svijet tiho posmatrati masakr i etničko čišćenje muslimana u Kashmiru kao što je to bilo sa Srebrenicom? Želim upozoriti međunarodnu zajednicu da ako dozvoli da se to dogodi, to će imati ozbiljne posljedice i izazvaće reakcije u muslimanskom svijetu koje pokreću radikalizaciju i cikluse nasilja“, upozorio je na svom twitter nalogu sredinom ovog mjeseca Imran Khan, premijer Pakistana.

“Povećanje tenzija nije ni u našu niti u korist Indije. Zemlje mogu biti uništene zbog pogrešnih procjena. Rat nikako nije rješenje. Međutim, ukoliko Indija napravi korak u tom smjeru, odgovorićemo istom mjerom”, kazao je u jednoj od izjava Khan.

Kada pogledamo Khanove izjave, reakcija iz zemlje u kojoj se genocid u Srebrenici na koji upozorava pakistanski premijer dogodio zvuči kao logična. Bosna i Hercegovina koja se svojevremeno zvanično oglasila i glede spora u Južnom kineskom moru na geopolitičkoj sceni ima uticaj jednak uticaju praćke na nosač aviona, ali ima bar simbolički u ovakvim slučajevima gdje su jedna naspram druge dvije nuklearne sile.

Stanje u Jamuu i Kashmiru daleko je od smiješnog. Indija kontroliše oko 45 posto Kashmira, Pakistan oko 35, a tu je i Kina sa 20 posto. Kriza datira još od 1947. kada je Velika Britanija napustila to područje bez rješavanja statusa regije čijih 90 odsto stanovništva čine muslimani, od početka nemira koji su počeli još 80-ih poginulo je na hiljade civila.

U februaru ove godine došlo je do nemira izazvanih samoubilačkim napadom na konvoj indijske vojske u kojem je stradalo više od 40 vojnika, a početkom avgusta indijske vlasti su ukinule član 370 indijskog Ustava, koji je davao specijalni status regiji Jammu i Kašmir. Indija je u međuvremenu nagomilala vojne snage oko Kašmira, kretanje je ogranićeno, većinsko muslimansko stanovništvo Kašmira suočeno s pritiscima, a kako javlja TRT u glavnom gradu Srinagaru muslimanima je dozvoljeno da bajram-namaz klanjaju samo u manjim džamijama, dok se svako veće javno okupljanje i pristup internetu zabranjeni.

Samo da rata ne bude.


“Svi stavovi, mišljenja i zaključci koji su izneseni u kolumni ne odražavaju nužno stav i mišljenje online magazina Fokus.ba, već isključivo autora.“

Komentari

Autor: Almir Panjeta

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.