Šta je autor isklesao na stećku pronađenom u Tičićima

U arhivi Infobiroa, kojoj Fokus.ba ima pristup, pronašli smo tekst iz “Glasnika Zemaljsko muzeja”, objavljen 01. januara 1926. godine.

Seljak Mihailo Malešević iz sela Tičića (srez Visoko) dobio je komad mjere da zida kuću. Kopajući za temelj, naišao je u zemlji na jedan stećak. Obustavio je kopanje i o nalazu izvijestio sreskog poglavara u Visokom.

Po molbi poglavara g. Brkanovića, otišao sam jula 1926. u Tičiće da vidim taj nalaz. Tičići su poslednje naselje visočkog sreza na desnoj obali Bosne i graniče sa zeničkim srezom. Naselje se dijeli na nekoliko manjih sela, koja su sva u brdu i po stranama. Zovu se: Glavnići, Brdo ili Čelebići, Gornji Tičići, Jabuka, Donjn Tičići i Jarni Do.

Ispod sela vodi kraj Bosne seoski put; trasa ovoga puta poklapa se sa trasom stare kaldrme što je vodila iz Zenice do trgovišta Kaknja; kaldrma je mjestimice vrlo dobro očuvana. Ispod Gornjih Tičića i Jabuke ima s gornje strane puta vrlo jako i ljekovito vrelo Banja; tako se zove i okolno zemljište. Pod putem, u jednom sijenokosu vide se dva neugledna i oštećena stećka od prostog kamena.

Malešević je dobio zemljište u strani desno od Banje a iznad puta. U dubini od 1 metar našao se pomenuti stećak. Stećak je dospio u zemlju na taj način što je zasut nanosom s brda; vjerovatno da nije on sam zasut, jer se paralelno s njim nalazi u zemlji još jedan tesanik od iste vrste kamena, ali nije otkopan.

Stećak pripada istoj nekropoli kao i pomenuti grobovi pod putem. 6. jula 1926. stećak je otkopan. Stećak je lijepo otesan; kamen je iz majdana u selu Mošćanici (srez Zenica).

Od većine bosanskih stećaka razlikuje se po tom što ima izrađeno sleme u jednom komadu s donjim dijelom. To sleme natkriva stećak sa svih strana za po 6cm. Stećak je dug (mjeren po slemenu) 175 cm. Visok je 74 (64-10 cm). Širok je u osnovici oko 55, a najveća mu je širina pod strehom 65 cm.

Pod stećkom je ploča od običnog kamena, kojom je prekrivena grobnica. Strane stećka su lijepo uglađene, i u prvi mah na njemu se nije moglo ništa primijetiti. Pošto je nekoliko dana padala kiša i dobro oprala stećak, na njemu se je ukazao vrlo plitak i kratak natpis. Natpis je na jednoj strani slemena; polazi od sredine „kubure“ (gornja ivica slemena) i ide ovalno do sredine „glave“ istog krila slemena.

Natpis je rađen nekim šiljatim oruđem, koje je zabadano najprije na krajevima slova, pa su onda rupice spajane linijama. Te rupice olakšavaju čitanje. Slova su u natpisu vrlo nejednaka; visina varira od 2-5cm. Urezana su sasma plitko, oko 1 mm. Stoga je natpis, kako je bio u zemlji, ipak nešto oštećen.

Mogao sam pročitati ovo: Treća riječ je bez svake sumnje VLKAN, vrlo često lično ime u Bosni u Srednjem vijeku, pa i danas. Iza njega je sumnje, koji mi smisao nije jasan, jer iza njega slijedi vrlo jasno ispisano i dobro sačuvano prezime Pribčević. Moguće je to pisarska greška. Iza prezimena je natpis jače oštećen.

Između njegova krajnjeg slova i sljedećeg jasnog slova c mogla su, po razmaku, biti dva slova. Od drugog je sačuvan jedan dio i meni se čini da je to 4. Prema tome, izgubljeno slovo moglo bi biti H. Sljedeća riječ je bez sumnje * a u posljednjoj vjerovatno nedostaje T. Prema tome, natpis bi trebalo ovako čitati (Vidi sliku).

Vlkan je, dakle, smatrao cjelishodnijim urezati svoje ime nego li ime svoga strica, koji je tu sahranjen, i koji je morao biti bogat čovjek, dok je za njega dobavljen stećak iz Mošćanice.

Dao sam podići ploču nad grobnicom. U jednoj polovini našli smo samo dio jedne kosti od ruke; drugu polovinu nije bilo moguće tada pretražiti. Mrtvac je bio pokopan kao što se i danas sahranjuje u okolini Visokog: leš se ogradi i prekrije pločama.

Osim ove nekropole, u Tičićima su još tri srednjevijekovne nekropole: jedna pod Gornjim Tičićima na njivi Zagrebnici, druga, „Kaursko Greblje“, u Glavnićima, na kosi između Glavnića i Alajbegovića, a treća, „Grčko Greblje“, u Donjim Tičićima iznad Radića kuća. U selu ima još nekoliko starinskih muslimanskih grobalja.

Digitalni Arhiv možete pretraživati na internet adresi www.infobiro.ba. Riječ je o izdanju Mediacentra Sarajevo koji podržava razvoj nezavisnog i profesionalnog novinarstva u BiH.