Den Haag

“Nestali” Almira Derviševića apel za pravednije društvo i pronalazak nestalih

nestali (1)

Sličnu instalaciju postavio je isti autor i 2017., na istoj lokaciji. To djelo odnosilo se na milione nestalih, ubijenih muslimana širom svijeta, u protekla dva vijeka

Koceptualni umjetnik Almir Dervišević autor je još jednog djela o temi nestali, u okviru projekta “Pravda za Bosnu i Hercegovinu”. Simboličnim postavljanjem obuće na ogradu ispred zgrade Internacionalnog suda pravde u Den Haagu apelirao je, na Međunarodni dan nestalih, na pravednije društvo jer će se tako doprinijeti i pronalasku nestalih osoba te utjecati na uzroke njihova nestanka.

Postavkom djela ‘Nestali’ autor želi ukazati na potrebu da Internacionalni sud pravde i društvo uopšte mnogo intenzivnije i efikasnije treba da djeluje na planetarnom ostvarenju pravde.

– Sve je izraženija prisutnost zlih ideologija u društvima širom svijeta, sve uočljivija tolerancija prema djelovanju tih zlih ideologija. Upravo takve ideologije su u najvećoj mjeri utjecale da se danas, širom svijeta, traga za hiljadama nestalih osoba. Vjerujem da odlučnijim suprotstavljanjem takvim ideologijama koje šire mržnju, čine i veličaju zločine, možemo konkretno utjecati da se broj nestalih osoba smanjuje.

Individualnim i kolektivnim doprinosom realizaciji pravednijeg društva doprinijet ćemo i pronalasku nestalih osoba, utjecati na uzroke njihova nestanka. U protivnom broj zločina i broj nestalih osoba će samo rasti, postajati naša svakodnevnica – naglasio je.

Kako Dervišević upozorava, širom svijeta čine se zločini nad pojedincima i cijelim narodima, a ‘svjedoci smo da veliki dio čovječanstva ne pokazuje želju i spremnost suprostaviti se tim zločinima unatoč mogućnostima koje imaju’.

– Demoniziranjem i dehumaniziranjem nestaju prava naroda, u konačnici nestaju cijeli narodi. Moramo znati prepoznati i biti odlučni u osudi takvih ideologija jer donose samo zlo cjelokupnome čovječanstvu. Kao takve utječu da nestaju vrijednosti u našim društvima, koje su osnova i uslov istinskog uspjeha pojedinca i zajednice – smatra.

Sličnu instalaciju postavio je isti autor i 2017., na istoj lokaciji. To djelo odnosilo se na milione nestalih, ubijenih muslimana širom svijeta, u protekla dva vijeka. Za njihovu sudbinu, kaže autor, malo ko zna i malo se ko interesuje ‘zbog nedostatka empatije, a pretpostavljam kao posljedica demonizacije i dehumanizacije muslimana’.

Almir Dervišević autor je i projekta “Pozor Mine”. Postavio ga je na istom mjestu 2016. godina ‘s nadom da će taj sud svojim radom doprinijeti da pravda vlada svijetom, da zamijeni mine i minska polja na zemlji i u njoj’.

Radio je dugo na tom projektu koji ima za cilj doprinijeti jačanju svijesti društva o opasnosti od “mina i minskih polja”, u smislu da ukaže na problematiku čovjeka kao nosioca niz negativnosti unutar sebe. Autor upravo te negativnosti doživljava kao ”mine”, s obzirom na to da je njihovo negativno djelovanje na društvo ogromno.

Ispred zgrade Ujedinjenih nacija u Ženevi Dervišević je postavio 2003. godine djelo koje simbolizira 8.000 nestalih, ubijenih Bošnjaka u Srebrenici 1995. Iste godine postavio je i instalaciju koju čini 8.000 pantalona, a simbolizirala je 8.000 nestalih ljudi. Postavka te instalacije upriličena je ispred zgrade Vlade Nizozemske, na dan debate te vlade po pitanju njihove odgovornosti.

Konceptualni umjetnik Almir Dervišević rođen je 1972. u Sarajevu, živi i radi u Nizozemskoj. Školovao se pri Visokoj školi primijenjenih umjetnosti u Utrehtu i Likovnoj akademiji u Sarajevu, u klasi profesora Mustafe Skopljaka. U periodu 1994. – 2004. studirao je na odsjecima arhitekture, likovne umjetnosti i nastavničkom odsjeku. Diplomirao je 2000. kao likovni umjetnik smjer kiparstvo, a 2004. na nastavničkom odsjeku i stekao zvanje docent likovne umjetnosti.