Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Zanimljiv repertoar

“Sve se nekako preživi, osim smrti” i “Feničanke” na sceni NPS u decembru

012 Predstava Sve se nekako preživi osim smrti photo Sulejman Omerbasic
Dramska predstava Sve se nekako preživi, osim smrti na sceni Nardnog pozorista Sarajevo = photo Sulejman Omerbasic

U subotu, 15. decembra pogledajte dramu Harisa Pašovića „Otkrivanje žene“ nastalu u koprodukciji East West Centra i Narodnog pozorišta Sarajevo

U četvrtak, 13. decembra sa početkom u 19:30 sati, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo bit će izvedena dramska predstava „Feničanke“, u režiji Ozrena Prohića.

Adaptacija antičke drame „Feničanke“ (Euripid) Lade Kaštelan korespondira sa današnjim vremenom, bavi se temama koje su univerzalne i aktuelne. Savremeni pristup antičkoj tragediji govori o tome kako se puno stvari kroz historiju promjenilo, ali kako se jedino nije promijenio čovjek. Konkretno, ovo je priča gdje se braća međusobno ubijaju zbog zavisti i borbe za vlast, ali i zbog usuda, tj. prokletstva svojih predaka. Opće stanje je strepnja – iščekivanje katastrofe, da sve nestane i pretvori se u prah.

U adaptaciji Lade Kaštelan naglašena je feministička linija komada. Žene su u centru dešavanja, mnogo su zastupljenije nego u Euripidovom djelu. Niko ne živi život, već svi gledaju kako prolazi pored njih. Kada donesu odluku da reagiraju, tada je već prekasno. I tako ukrug. Svi čekaju bolje sutra koje nikada neće doći, jer ono je u nama, a ne izvan nas. Trebamo učiniti da nam bude bolje, a ne čekati da neko to učini za nas.

„Feničanke“ je režirao Ozren Prohić

U predstavi igraju: Sanela Pepeljak, Amra Kapidžić, Helena Vuković, Mediha Musliović, Aldin Omerović, Vedran Đekić, Ermin Sijamija, Emina Muftić, Nerman Mahmutović, Anja Drljević i Slaven Vidak.

U subotu, 15. decembra pogledajte dramu Harisa Pašovića „Otkrivanje žene“ nastalu u koprodukciji East West Centra i Narodnog pozorišta Sarajevo.

„Otkrivanje žene” je dramski tekst Harisa Pašovića, suvremenog pisca i redatelja koji na neuobičajen i sistematičan način primjećuje i analizira pojave u našem društvu. Sam dramski tekst je nastajao u toku procesa postavljanja predstave. „Otkrivanje žene“ razmatra egistenciju žene na Balkanu kroz vijekove.

„Otkrivanje žene“ jako je bitan komad ne samo za nas Balkance i Balkanke, nego i za sve žene svijeta. Danas postoji veliki broj žena koje vode države ili rade druge poslove koji su do sada smatrani muškim; postale se naučnice, sportašice, pilotkinje,… Žene su od statusa nižih bića postale emancipovane i izborile su se za svoja prava.

U predstavi igraju: Jasna Beri, Sanela Pepepljak, Amar Selimović, Katarina Kikić, Sanela Krsmanović-Bistrivoda, Emina Muftić, Dženana Džanić, Mediha Musliović, Dražen Pavlović, Slaven Vidak, Berna Balić i Danijel Žontar. Predstava počinje u 19:30 sati.

U utorak 18. 12. 2018. u 19:30 sati, bit će izvedena predstava „Divlje meso“ rađena prema tekstu Gorana Stefanovskog, u režiji Dine Mustafića.

Predstava i njeni protagonisti su nagrađivani na eminentnim festivalima u BiH i izvan nje. Važno je istakanuti doajene bh glumišta: Josipa Pejakovića, Zijaha Sokolovića, Vesnu Mašić, Branka Ličena, koji će uz svoje kolege Ejlu Bavčić–Tarakčiju, Sanelu Pepeljak, Ermina Sijamiju, Slavena Vidaka, Amru Kapidžić, Riada Ljutovića, Aldina Omerovića, Vedrana Đekića, Merimu Lepić-Redžepović, Dinu Mušanović, Amara Selimovića i Raisu Bužimkić, ovu noć učiniti nezaboravnom.

Predstava „Otkrivanje žene“ nastala je u koprodukciji East West Centra i NPS

Po riječima reditelja Dine Mustafića, i ako je ova drama, “klasik” južnoslovenske dramaturgije, napisana 80-ih godina dvadesetog vijeka, nije ništa izgubila od svoje snage i aktuelnosti, već je otvorila i nova pitanja i dileme.  Tematsko-idejni okvir ove “drame vijeka”, kako su je nazvali mnogi pozorišni kritičari i teatrolozi, otvara mogućnost novih čitanja jer nudi kuću na Balkanu kao metaforu jedne države, naroda, kulture, mitologije, naposljetku porodice i tradicije koja se urušava pod prijetnjom ” novog poretka”. Početak 21. vijeka ovoj drami daje i novi kontekst u trenutku kada Balkan djeluje izgubljeno i dezorijentisano naspram Evrope koja dolazi u “naš dom” sa neoliberalnom ideologijom, porobljavajući sve pred sobom novcem i materijalnom moći, vodeći ljude u ekonomsko ropstvo. Želji da se bude bogat i uspješan, izgradi karijera i ode na Zapad, osvoji sreća i materijaliziraju snovi o boljem životu, priječi se porodica i tradicionalni moral. Tragični krug ratova i gubitaka, pobuna protiv “viška istorije” koja se preliva kroz generacije od očeva do sinova, zastaje kao “dlaka u grlu”, kao strano tkivo koje donosi nesreću, jer ne razumije život na Balkanu. Ruše se krovovi kuća u kojima smo živjeli sretno i lagodno, jer dolazi novo vrijeme stranog kapitala koji nosi pogubne posljedice u vidu ratova, nasilja i straha od gubitka identiteta.

U subotu 22. decembra sa početkom u 19:30 sati, u Narodnom pozorištu Sarajevo pogledajte višestruko nagrađivanu dramu, rađenu prema tekstu Ljubice Ostojić „Sve se nekako preživi, osim smrti“ u režiji Dine Mustafića.

“Divlje meso”

Predstava govori o Sarajevu i njegovom ironičnom pogledu na sebe.

Glavni protagonist ove predstave je Sarajevo u pozadini jedne sarajevske porodice koja živi svoj život, koja ima svoje gubitke, vijek trajanja, dok jedni dolaze drugi odlaze…

Predstava otvara niz političkih, socijalnih i egzistencijalnih problema na univerzalan način.

U predstavi ”Sve se nekako preživi, osim smrti” igraju: Ejla Bavčić-Tarakčija, Izudin Bajrović, Kaća Dorić, Aleksandar Seksan, Emina Muftić, Amila Terzimehić, Dina Mušanović i Vedran Đekić, Balet NPS i članovi Hora Opere Narodnog pozorišta Sarajevo.

U ponedjeljak 24. decembra sa početkom u 19:30 sati, dramski ansambl Bosanskog narodnog pozorišta Zenica za sarajevsku publiku izvest će dramu „Romeo i Julija“ za koju je dramaturgiju potpisao Dario Bevanda, a režiju uradila Selma Spahić.

Ljubav kao revolucija

Naša inscenacija Šekspirove tragedije o zabranjenoj ljubavi između djevojke i mladića koji pripadaju dvjema zavađenim porodicama prvenstveno se obraća mlađoj generaciji – mladićima i djevojkama rođenim nakon ratova devedesetih, odraslim u konzervativnom društvu podignutom na temeljima tranzicijskog kapitalizma, nacionalnih podjela i masovnih grobnica, odnosno, generaciji koja nikada nije dočekala obećavanu budućnost.

Iz tog razloga, u ovom projektu sarađivali smo sa devetnaestero mladih ljudi koji su izabrani na specijalnoj audiciji. Uporedo s redovnim probama s glumcima i glumicama tekao je i kreativni i istraživački proces s mladima. Odgovori iz anonimnog upitnika sprovedenog među njima korišteni su kao materijal za dokumentarne međuscene koje predstavi daju prijeko potrebni kontekst aktuelnog.

Tekst komada je dramaturškim štrihom sveden na njegovu narativno-dramsku suštinu, pri čemu je parcijalno zadržan Šekspirov stih i poetičnost replika koje izgovaraju njegovi likovi. Režijskim rješenjima scene su često izglobljene iz prvobitnih i usmjeravane ka novim značenjima, pri čemu se predstava najviše oslanja na jezik scenskog pokreta i poigravanje s muzičkim znacima (značajan dio muzike izvođen je uživo). Dijelovi Šekspirove drame su ostali na originalnom engleskom jeziku, kao i tekstovi songova, pri čemu njegova poezija na momente zvuči kao vrhunski savremeni pop. Kao tekstualni materijal Romea i Julije korišteni su i dijelovi istoimene poeme Artura Bruka, koja je samom Šekspiru poslužila kao model za njegovu tragediju. U finalu predstave, Šekspirov nijansirani dramski dijalog uzmiče pred Brukovom nazaustavljivom epsko-poetskom naracijom, dok društvo i historija, zajedno s mnoštvom njihovih proturiječnih glasova, prijete da progutaju buntovne ljubavnike i istinu o njima. Da li ljubav može mijenjati svijet, ili barem spasiti one koji vole, pitanje je na koje predstava pokušava dati odgovor.

„Romeo i Julija“ BNP Zenica

Ona je i pokušaj iznalaženja subverzivnog potencijala u nečemu što je odavno obilježeno ograničavajućom etiketom književnog kanona i školske lektire. Ako dramskim klasicima ne pristupamo na svjež način, uvijek i iznova propitujući ih iznutra, postoji opasnost da oni ostanu samo mrtvo slovo na papiru. A revolucionarna ljubav Romea i Julije zaslužuje više od toga.

U četvrtak, 27. decembra u 19:30 sati, uživajte u baletu „Pepeljuga“ koji će za vas izvesti solisti i ansambl Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo uz pratnju Sarajevske filharmonije kojom će dirigovati Dario Vučić.

Ulaznice možete rezervisati i kupiti na blagajni Narodnog pozorišta Sarajevo, koja radi u dva termina od: 9:00-11:30 i 15:30-19:30 sati, svakim danom osim nedjelje.