Veče sjećanja
Izložba slika i bogata ostavština Alekse Šantića predstavljene u Mostaru
Šantić je napisao i objavio preko 800 pjesama. Među njima su najpoznatije “Emina”, zatim “Veče na škoju”,”Ostajte ovdje”,”Moja otadžbina”,”O klasje moje”,”Što te nema?” i mnoge druge
U povodu 100. godišnjice smrti mostarskog pjesnika Alekse Šantića u petak navečer je u Centru za kulturu u Mostaru upriličena večer sjećanja i izložba slika – pjesnikove ostavštine koja je pohranjena u fundusu Muzeja Hercegovine, u Odjelu književnosti.
Na izložbi je predstavljeno oko 200 eksponata – pjesnikove ostavštine s fokusom događaja ispraćaja pjesnika iz rodnoga Mostara nakon njegove smrti.
Savjetnik u Muzeju Hercegovine u Mostaru Ibrahim Dizdar kaže kako nepunih 60 godina oni brinu o toj zbirci i predstavljaju je javnosti u prigodi datuma, godišnjici smrti Alekse Šantića.
Premijera krajem marta
“Stepski vuk” – nova koprodukcijska predstava HNK-a i Lutkarskog kazališta Mostar
-Na izložbi se može vidjeti raritetna podarhivska građa portreta pjesnika, snimci s porodicom i prijateljima. Vrlo iznimna je i korespodencija rukopisa, pisama, dopisa, zahvalnica, odlikovanja, diploma… Također se mogu naći i zbrke pjesama koje je Aleksa imao i njihovi prevodi sa stranih jezika. Svakako tu su i telegrami, dopisi, smrtovnice od 2. februara 1924. kada je Aleksa umro – ispričao je Dizdar.
Šantić je napisao i objavio preko 800 pjesama. Među njima su najpoznatije “Emina”, zatim “Veče na škoju”,”Ostajte ovdje”,”Moja otadžbina”,”O klasje moje”,”Što te nema?” i mnoge druge.
Izložbu je organiziralo Srpsko prosvjetno kulturno društvo (SPKD) ”Prosvjeta” Mostar, u saradnji sa SPKD ”Sarajevo”, Muzejom Hercegovine, Narodnim pozorištem Mostar i Centrom za kulturu Mostar.
Direktor Muzeja Hercegovine i suorganizator izložbe apostrofirao je značaj ovakvih institucija koji, kako je kazao, čuvajući arhivsku građu predstavljaju kulturnu prošlost na ovako značajnim datumima.
Generalni sekretar Prosvjete Goran Kosanić nije krio zadovoljstvo velikim bojem posjetitelja izložbe.
-Okupili su se ljudi dobre volje, ljudi iz susjedstva, što je upravo i bio Šantićev recept za suživot i zajedništvo u Mostaru – podvukao je Kosanić.
Akademska slikarica Mostarka Nadija Fazlić, koja dugi niz godina radi i živi u Australiji, ovom je prilikom mostarskoj Prosvjeti poklonila jednu sliku iz opusa svojih dijela. Sliku je generalnom sekretaru Goranu Kosaniću uručio u njeno ime novinar i publicist Zlatko Serdarević.
Aleksa Šantić rođen je 1868. godine u Mostaru u trgovačkoj porodici koja nije imala razumijevanja za njegov talent pa je Šantić trgovačku školu završio u Trstu i Ljubljani. Bio je predsjednik Srpskog pjevačkog i kulturnog umjetničkog društva “Gusle” u Mostaru, a sarađivao je s poznatim književnicima tog doba poput Svetozara Ćorovića, Jovana Dučića, Osmana Đikića i drugih. Godine 1896. s Dučićem i Atanasijem Šolom osnovao je književni časopis ”Zora”, koji je bez prekida izlazio do 1901. godine. Preminuo je 1924. godine u rodnom Mostaru.
