Zbog antibiotika joj rastu crne “dlake” na jeziku
Takvi slučajevi, kada malene kvržice na površini jezika (papile) poprime crnu boju, češći su nego bi neko vjerovao, kažu stručnjaci.
Slučaj žene, kojoj je jezik izgledao kao da je odlakavio nakon kure antibiotika protiv infekcije, opisan je u časopisu New England Journal of Medicine.
Radi se o privremenom stanju poznatom kao “crni dlakavi jezik” uzrokovanom nakupinama bakterija i gljivica. Poremećaj nastaje zbog nedostatka stimulacije površine jezika što dovodi do nakupljanja i gomilanja keratina, a to je savršena podloga za razmnožavanje bakterija.
Osim antibiotika, pojavu ovog poremećaja znaju uzrokovati loša oralna higijena, dehidracija, pušenje, alkohol, liječenje radijacijom područje glave i vrata, neke bolesti, konzumiranje samo mekane hrane zbog nedostatka zuba itd.
Žena, koju je pogled na jezik jednog jutra prestravio, imala je 55 godina, a antibiotike je dobila nakon što su joj obje noge povrijeđene u automobilskoj nesreći. Povrede su rezultirale infekcijom te su joj doktori prepisali Minocyclin.
Sedmicu dana kasnije osjetila je mučninu, imala čudan okus u ustima i ugledala crnu mrlju na jeziku, izgledao je kao da je odlakavio. Doktori su posumnjali na antibiotik. Odmah su ga zamijenili drugim lijekom. Nakon četiri sedmice sve se vratilo u normalu, jezik joj je opet poprimio normalnu boju.
Kod ovog stanja jezik nije uvijek crne boje, ponekad poprimi smeđu, bijelu, zelenu ili ružičastu boju (ovisno o tome šta je neko stavljao u usta). Osjećaj na jeziku zna biti kao žarenje i škakljanje nagomilanih naslaga i bakterija na njemu. U ustima se pojavi čudan, metalni okus.
Stručnjaci procjenjuju da oko 13 posto ljudi iskusi ovaj poremećaj. Naglašavaju važnost redovitog održavanja oralne higijene i povremenog pranja jezika četkicom.
Istraživači sa Univerziteta u Amsterdamu testirali su četiri vrste antibiotika na 66 zdravih dobrovoljaca. Uzeli su im uzorke stolice i sline prije i nakon uzimanja lijekova.
Antibiotike ne treba uzimati osim u slučaju krajnje nužde jer tijelu više štete nego što koriste.
U slučaju infekcije će pomoći da ozdravite, ali za sobom će ostaviti puno posljedica. To potvrđuje i ovo istraživanje Univerzitet Amsterdam. Istraživači su dobrovoljcima uzimali uzorke stolice i sline prije te neposredno nakon pijenja antibiotika.
Potom su uzorke uzeli i nakon mjesec dana, dva mjeseca, četiri i 12. Iskušali su četiri vrste antibiotika (clindamycin, ciprofloxacin, minocycline i amoxicillin), i kod svih se poremetila raznolikost mikroorganizama u crijevima. Međutim, situacija s mikrobima u ustima nije bila problematična, oporavili su se brzo. U nekim slučajevima za tjedan dana.
Zaključili su da antibiotici mijenjaju sastav i raznolikost crijevnih mikroba mjesecima nakon uzimanja, a u nekim slučajevima i godinu dana (kod onih koji su uzimali ciprofloksacin). To može otvoriti put opasnim patogenim bakterijama uključujući potencijalno smrtonosnoj Clostridium difficile.
Promjena u raznolikosti bakterija može poremetiti imunološki sustav i probavu. Također, otkrili su da clindamycin uništava mikroorganizme koji proizvode butirat – masnu kiselinu koja smanjuje rizik od nastanka upala i tumora te ima zaštitni učinak na zdravlje probavnog sustava, prenosi Food Matters.
