Roditelji često strahuju kada otkriju da njihovo dijete laže. Međutim, novo istraživanje pokazuje da povremeno laganje u djetinjstvu ne znači nužno da će dijete razviti ozbiljne probleme u odrasloj dobi.
Naučnici sa Univerziteta McGill u Montrealu i John Jay Collegea u New Yorku zaključili su da većina djece koja lažu ne razvija psihološke ili pravne poteškoće kasnije u životu.
Istraživanje pratilo gotovo 3.000 ljudi
Rezultati su objavljeni u časopisu Development and Psychopathology, a temelje se na dugogodišnjem praćenju gotovo 3.000 osoba koje su pohađale škole u kanadskoj pokrajini Quebec sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća.
Istraživači su analizirali obrasce laganja tokom djetinjstva i adolescencije te njihov utjecaj na ponašanje u odrasloj dobi.
„Većina dječijeg laganja ne dovodi do ozbiljnih problema u odrasloj dobi. Samo određeni obrasci povezani su s kasnijim psihološkim ili pravnim problemima“, naveli su autori studije.
Većina djece s vremenom manje laže
Naučnici su utvrdili da su najčešći obrasci ponašanja pokazivali stabilnost ili smanjenje laganja tokom odrastanja.
Drugim riječima, kod većine djece sklonost laganju s godinama postepeno opada i ne ostavlja značajne posljedice.
Međutim, istraživanje je pokazalo da postoji manja grupa djece kod koje se laganje razvija drugačijim tokom.
Kada laganje može biti znak problema?
Prema rezultatima studije, djeca koja su često lagala i istovremeno pokazivala agresivnost i impulzivnost imala su veći rizik za razvoj antisocijalnih obrazaca ponašanja u kasnijem životu.
Kod dijela ispitanika takvi obrasci bili su povezani s problemima tokom prijelaza iz adolescencije u odraslu dob, uključujući sukobe sa zakonom.
„Ne slijede sva djeca isti razvojni obrazac laganja“, pojasnila je profesorica Victoria Talwar sa Univerziteta McGill.
Podrška važnija od kažnjavanja
Stručnjaci naglašavaju da povremene laži predstavljaju normalan dio dječijeg razvoja. Uglavnom nisu razlog za zabrinutost.
Ipak, ako laganje postaje učestalo, intenzivnije i prati ga agresivno ili impulsivno ponašanje, roditelji bi trebali obratiti više pažnje.
„Uporno i sve češće laganje tokom vremena, posebno kada je povezano s agresivnošću i impulzivnošću, može biti znak da djetetu treba podrška, a ne samo disciplina“, istaknula je Talwar.
Naučnici zaključuju da je razumijevanje uzroka dječijeg ponašanja važnije od brzog kažnjavanja. Navode da pravovremena podrška može pomoći u sprječavanju ozbiljnijih problema u budućnosti.
