Dok većina njegovih vršnjaka odavno uživa u penziji, bugarski ljekar Kiril Apostolov i u 90. godini života gotovo svakodnevno obilazi pacijente u selima na jugozapadu Bugarske.
Razlog nije samo njegova posvećenost poslu, već i ozbiljan nedostatak mlađih ljekara u ruralnim područjima. Zbog toga mnogi doktori rade i dugo nakon što steknu uslove za penzionisanje.
Brine o više od 1.500 pacijenata
Apostolov, koji je u maju napunio 90 godina, svakog jutra oko sedam sati iz svog doma u Petriču vozi oko 16 kilometara do ordinacije u selu Skrat, u podnožju planine Belasice. To je blizu granice s Grčkom i Sjevernom Makedonijom.
S medicinskom torbom u ruci svakodnevno obilazi više od 1.500 pacijenata raspoređenih u nekoliko sela.
Najčešće liječi osobe s visokim krvnim pritiskom, dijabetesom i drugim hroničnim bolestima. Nakon prijepodnevnih pregleda u ordinaciji odlazi u kućne posjete pacijentima koji više ne mogu sami doći, a zatim obilazi i susjedna sela.
„Za sada se osjećam dobro. Posao mi ne predstavlja teret. Nastavit ću raditi sve dok se dobro osjećam i dok su pacijenti zadovoljni“, rekao je Apostolov.
Dodao je da bi posao rado prepustio mlađem kolegi, ali da nema ljekara koji žele raditi u tom kraju.
Bugarska se suočava s nedostatkom ljekara
Apostolov je ljekarsku karijeru započeo 1962. godine kao okružni ljekar. Kasnije je vodio bolničko odjeljenje u Petriču i kardiološku ordinaciju, a u Skratu radi od 2000. godine.
Prema podacima Eurostata, čak 54,5 posto bugarskih ljekara u 2023. godini bilo je starije od 55 godina, što je najveći udio među državama Evropske unije. Prosječna starost ljekara opće prakse premašuje 61 godinu.
Bugarska ujedno ima i najniži očekivani životni vijek u Evropskoj uniji – 75,8 godina, dok prosjek EU iznosi 81,5 godinu.
Potpredsjednica Bugarskog nacionalnog udruženja ljekara opće prakse Gergana Nikolova upozorava da je primarna zdravstvena zaštita nedovoljno razvijena i finansirana. Zbog toga mladi ljekari izbjegavaju rad u porodičnoj medicini, posebno u ruralnim područjima.
