BBC po uzoru na kultni film “otputovao” u sportsku budućnost
Kada su 26. oktobra 1985. u 9 sati ujutro Marty McFly i Doc Brown doputovali u 21. oktobar 1955., svjedočili smo rađanju jedne od najslavnijih, ali i financijski najprofitabilnijih filmskih trilogija u historiji sedme umjetnosti.
[yuzo_related]
Četiri godine poslije prvog filma, dakle 1989. Zemeckis je izbacio dugo iščekivani nastavak, a u njemu su Marty i Doc otišli u daleku budućnost, u 2015., a datum je bio isti – 21. oktobar 2015.
S obzirom da se u svijetu među fanovima danas obilježava 30 godina od prvog ”Povratka u budućnost, sportska redakcija BBC-a također se poigrala se Zemeckiskovom idejom te je pokušala u nekoliko tačaka predvidjeti kako će svijet sporta izgledati 2045.
Wenger kao Robocop sa 100 godina i dalje na Emiratesu
Zamislite scenu. Godina je 2045. Petak je. Usred smo nogometne sezone. U ttoku je konferencija za novinare. Nakon što mu je tim samo nekoliko dana doživjela debakl od lidera Premiershipa i prvaka Euroazije Salford Cityja, menadžer Arsenala Arsene Wenger itekako je svjestan da mu je tim u krizi i velik je pritisak na njemu.
Sjedeći na istoj stolici na kojoj sjedi već pedeset godina, 95-godišnji Francuz novinarima se hvali svojim silnim dostignućima. Razmeće se kako niko neće oboriti njegov rekord od 48 uzastopnih plasmana u grupnu fazu Lige prvaka, ali izbjegava kazati kako tamo nikad ništa nije napravio.
Kad ga jedan novinar presiječe pitanjem kako objašnjava činjenicu da mu je tim bez naslova prvaka punih 41 godinu, Wengeru se glas potpuno zaledi i umjesto artikuliranih riječi čujemo samo čudno mrmljanje koje podsjeća na glasanje Marsovaca iz TV reklama.
Ukratko, za opis Arsena Wengera iz 2045., sjajno će poslužiti slavni citat iz Lucasovih ”Ratova zvijezda”:
”On je više stroj nego čovjek.”
Formula 1 je prošlost, budućnost je Formula E i motori na baterije
Bilo kakvo predviđanje budućnosti nemoguće je bez uzimanja u razmatranje brigu za okoliš i nestajanje fosilnih goriva, što nas jasno dovodi do budućnosti Formule 1. Mnogi već danas predviđaju krah Formule 1, a kao argument uzimaju u obzir da je samo pitanje vremena kad će izumrijeti motori s unutarnjim sagorijevanjem. Elektromotorna tehnologija je toliko uznapredovala da već danas imamo Formulu E, koja se upravo bazira na motorima na struju, tako da je vrlo moguće da će ta tehnologija zavladati Formulom 1 do kraja stoljeća, piše Index.hr.
Sir Richard Branson, koji je 2010. financirao mtim u Formuli 1, vrlo brzo se vratio u Virgin Racing, tim u Formuli E i jedan je od ljudi koji sigurno znaju ponešto o inovacijama koje će bez sumnje čekati Formulu 1 u budućnosti.
”Budućnost je čista energija. Ne želimo da naša djeca ili unuci žive u zagađenom svijetu”, rekao je Branson te je dodao:
”Formula E raste iz dana u dan, baš kao i svijest o čistoj energiji. Za dvadeset godina neće više postojati automobili koji ne radi na baterijsko napajanje. Tehnologija motora s unutarnjim izgaranjem je zastarjela i pitanje je vremena kad će nestati. Budućnost koja nas čeka me fascinira i zato ću se kljukati lijekovima kako bih sve to mogao vidjeti svojim očima.”
Nemoguće je 100 metara trčati ispod 9,27
Jedna od stvari oko koje se znanstvenici širom svijeta manje-više slažu je da je čovjek trenutno gotovo pa dosegao svoje limite kad pričamo o brzini na 100 metara. Posljednja studija Svjetske atletske federacije (IAAF-a) kaže kako je 9,27 sekundi vrijeme koje najbrži čovjek uopše može istrčati, što je za 31 stotinku brže od aktualnog svjetskog rekorda kojeg drži Usain Bolt.
Ipak, Mark Jarvis s Engleskog instituta za sport smatra kako je taj rezultat nemoguć te predviđa da se maksimalna brzina koju čovjek bez pomoći tehnologije može postići iznosi oko 9,4 sekunde.
Već smo dosegnuli tačku u kojoj intervencije poput proteze, čije su prijašnje intencije bile pružiti pomoć osobama s invaliditetom kako bi bili u mogućnosti iste izvedbe kao i ostali atletičari, sada mogu nadmašiti i ljudske udove.
Jarvis dodaje kako je to rezultat koji sportista možda i može postići ako će se oslanjati na ono što mu je dala majka priroda, ali ističe kako je i danas sve češća uporaba tehničkih intervencija, poput proteza koje već sad koriste paraolimpijci, a zadaća im je da repliciraju elastično gibanje Ahilove tetive bez umora za tijelo i mišiće.
Jarvis je objasnio zbog čega smatra da su očekivanja ljudi da će čovjek moći trčati 100 metara ispod devet sekundi pogrešna. Ukazao je na njegovo istraživanje i usporedbu svjetskog rekorda Jessea Owensa iz 1936 i aktualnog kojeg drži Bolt.
”Ako ćemo stvar gledati strogo statistički, bez da uzimamo ikakve okolnosti u obzir, onda je razlika između tih 10, 2 sekunde i 9, 58 velika, međutim, ako uzmemo u obzir način treninga, opremu, razliku u startnim blokovima te kvaliteti staze, onda možemo zaključiti da je razlika između Owensa i Bolta u samo jednom zamahu”, rekao je Jarvis te je dodao:
”Ljudi napreduju, to je nedvojbeno, ali sigurno neće baš toliko.”
Umjetna inteligencija riješit će problem dopinga
U današnje vrijeme riječ doping svakodnevnica je u svijetu sporta, ali pitanje hoće li se na njega gledati istim očima i 2045.?
”Genetski doping”, praksa genetskog stvaranja ”poboljšane” – brže, više, jače – osobe bit će sljedeći veliki izazov pred kojim će se naći svjetske antidopinške vlasti.
U sljedećih 30 godina želja da se postignu bolji rezultati u sportu lako može prerasti u nešto potpuno drugačije.
”U današnje vrijeme doping je puno veći od droge. Genetski inženjering počinje se oporavljati, barem kao pojam” kaže Jarvis te pojašnjava:
”2045. godine stručnjaci će sigurno imati puno više informacija o dopingu nego što danas imaju. Umjetna inteligencija, koja će se u sljedećih 30 godina sigurno razviti, bit će sposobna pružiti sve moguće informacije o dopingu te će biti puno lakše detektirati potencijalnu zlouporabu.”
