2020. – godina istraživačkog novinarstva u Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina je nespremna dočekala pandemiju. Cinici bi rekli, kako bi drugačije?! Skoro preko noći smo počeli na vlastitoj koži da osjećamo posljedice decenijskih devastiranja zdravstvenih sistema, posljedice korupcije i bahatosti vladajućih elita. Nije Svjetska zdravstvena organizacija ni proglasila pandemiju kako treba, a građani Bosne i Hercegovine su se našli u najnovijoj nenormalnosti.

Još jednoj u nizu za posljednje tri decenije. Koliko god da smo navikli na probleme i nedostatak sistema, građani su vrlo brzo shvatili da jedino sami sebi mogu pomoći. Činilo se kako niko nije bio spreman za novu nenormalnost. Ali, samo se činilo. U Bosni i Hercegovini postoji paralelni sistem koji uvijek funkcioniše. Besprijekorno! Sistem korupcije, klijentelizma i svake vrste neljudskih prava, čini se da bolje funkcioniše što je stanje u društvu nenormalnije.

Informacije o nedostatku osnovne medicinske opreme, maski, rukavica, sredstava za dezinfekciju, bolnica… vrlo brzo su počele da prestižu istraživačke priče o korupciji, zloupotrebama javnih sredstava, klijentelizmu, kršenjima ljudskih prava i zakona o javnim nabavkama. Dok se cijela planeta bavila dešifrovanjem virusa i pronalaskom metoda borbe protiv COVID-19, političari u BiH su tražili način kako da preko svojih ljudi i protekcioniranih kompanija iskoriste momenat i dodatno opustoše javna sredstva i budžete. Za nabavku medicinske opreme angažovana su poljoprivredna gazdinstva, turističke agencije… kompanije bez dozvole za trgovinu medicinskom opremom.

U trenutku kada je zdravstvenom sistemu nedostajalo skoro sve, a nestašica se opravdavala nedostatkom sredstava, pokretani su infrastrukturni projekti milionskih vrijednosti, nabavljana su luksuzna vozila…

Za vrijeme pandemije, korupcija i kršenje zakona u BiH dobili su epidemiološke razmjere. Stalnim uvođenjima novih mjera, bez ikakvog plana i strategije, javnost je eutanazirana. Stvarana je lažna slika da sistem funkcioniše i kako vlast upravlja procesima. Podobni mediji, bliski režimima, kamuflirani patriotskim zanosom, pretvarali su se da ne vide očit kriminal. Samo rijetki mediji su svakodnevno istraživali i objavljivali informacije o zloupotrebama, korupciji i bahatosti vladajuće elite. Javnost je zahvaljujući tim medijima upoznata o kriminalu koji se krije iza paravana ”vanrednih mjera” i ”hitnih postupaka”. Zahvaljujući njihovim istraživačkim sadržajima zaustavljeni su pokušaji milionskih pljački, pravosuđe je natjerano na reakciju, a na izborima u novembru ove godine neki politički akteri su kažnjeni lošijim izbornim rezultatima.

Pored ljekara i medicinskog osoblja koji će svojim herojskim i požrtvovanim ponašanjem sigurno obilježiti ovu 2020, velike zasluge imaju rijetki mediji i istraživački novinari koji su zaslužni zašto posljedice pandemije nisu još gore, bez obzira što se misli da smo davno probili dno.

O razmjerama korupcije u Bosni i Hercegovini suvišno je pričati. Nismo daleko od vremena kada će BiH globalno postati sinonim za sistemsku korupciju i vladavinu neljudskih prava. Malo je toga ovdje što nije podložno korupciji. Kada se desi nešto pozitivno, kao što je bio slučaj sa Agencijom za javne nabavke i pripremama novih, antikorupcijskih zakonskih rješenja, vladajuće elite se potrude da sve razvale i vrate sistem, bukvalno deset godina unazad.

NAJVEĆE OTKRIVENE AFERE

Zbog svega toga, povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije 9. decembra, vrijedi spomenuti one koji su se u 2020.godini najžešće borili – istraživački mediji!

Zahvaljujući istraživačkim medijima zaustavljen je kriminal i kršenja zakona.

Šest dana nakon pojave virusa u Banjaluci Vlado Đajić, direktor UKC RS, odobrio je kupovinu informatičke opreme od “Prointera” po cijeni od 292.399 KM. Krajem decembra, za održavanje mreže i servera, istoj firmi platio je 327.413 KM.

Nakon pisanja Žurnala Fahrudin Radončić, ministar sigurnosti BiH upozorio je iranskog ambasadora zbog poslova koje su službenici Ambasade Irana u Sarajevu dogovarali u Zvorniku. Prve informacije dobila je Obavještajno sigurnosna agencija BiH, a u istragu su uključene i američke agencije. Kompanijom godinama upravljao je ruski oligarh Vladimir Romanov.

Fahrudin Solak godinama troši milione na sumnjive nabavke i beskorisnu opremu! Direktor koji godinama provodi sumnjive tendere, zbog kojih nikada nije odgovarao, sada poziva istražne organe da hitno provedu istragu kako bi se ustanovilo da je nabavka respiratora obavljena – po zakonu. Žurnal je objavio šta je kupovao Fahrudin Solak svih ovih godina.

Institut za javno zdravstvo RS direktnim ugovorima potrošio više od 16 miliona KM! Direktna ugovaranja nabavki svega i svačega građane su koštala 16.094.074 KM. Zdravstvenom sistemu u RS nedostajalo je sve – od hiruških maski do sterilizatora, saznaje Žurnal.

Nakon pisanja Žurnala Ministarstvo pravde i uprave Kantona Sarajevo izdalo je Samiru Musliću rješenje o prestanku službe notara. Muslić je više od godinu i pol nakon presude obavljao notarske poslove što je moglo uticati i na validnost pojedinih ovjerenih ugovora, među kojima su i oni koje je radio za SBB.

Postupajući federalni inspektor izvršio je inspekcijski nadzor u Gradskoj upravi Grada Goražda u vezi s izgradnjom obaloutvrda u ovom gradu, te je predmet uputio Federalnom ministarstvu prostornog uređenja na nadležno postupanje i eventualno oglašavanje rješenja ništavnim. Podsjetimo, Žurnal je ranije pisao o svim nepravilnostima u vezi s projektom izgradnje obaloutvrda u Goraždu.

Petog septembra ekipa Žurnala svedočila je ilegalnom prelasku granice grupe migranata, uz asistenciju srbijanske policije. U mjestu Čelopek, nekoliko kilometara od Zvornika na obali rijeke Drine, prema izjavama lokalnih stanovnika, svaki dan na teritoriju Bosne i Hercegovine iz Srbije pređe i do 100 migranta. Petog septembra rijeku je prešla grupa od 50 migranata. Umjesto pripadnika Granične policije na teritoriji BiH dočekali su ih novinari Žurnala.

Direkcija za robne rezerve Kantona Sarajevo, suprotno tvrdnjama direktorice Pekić, ipak zloupotrebljava institut državne tajne u postupcima nabavki robe. Revizori Ureda za reviziju FBiH utvrdili su da se nabavke određenih roba proglašavaju državnom tajnom da bi se izbjegla primjena Zakona o javnim nabavkama.

Protiv Nenada Nešića, bivšeg direktora Puteva Republike Srpske i lidera od vlasti odmetnutog Demokratskog narodnog saveza, Ministarstvo unutrašnjih poslova RS podnijelo je izvještaj Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka zbog zloupotrebe položaja. Žurnal je u više navrata pisao o zloupotrebama tadašnjeg direktora Puteva Republike Srpske.

Predsjednica Školskog odbora Aida Kalabušić, kadar SBB-a, podnijela je ostavku, pokušavajući se na taj način distancirati kako od direktora, tako i od pokušaja da u školi zaposli svoju kćerku. Direktor Selvir Hadrović i dalje nastoji minimizirati optužnicu.

Zbog seksualnog uznemiravanja optužen predsjednik Kantonalnog suda Vladimir Špoljarić. Iako mu je uposlenica suda u više navrata ukazala na nepoželjnost i neprimjerenost njegovih postupaka, Špoljarić je nastavio vršiti nasilje i seskualno uznemiravanje ugrozivši njeno duševno zdravlje i fizički integritet.

Kroz seriju Žurnalovih video sadržaja AFERA dokumentovani su brojni slučajevi korupcije. U filmu „Fond za poticaj korupcije i nepotizma“ pokazuje se sistem zloupotrebe novca Fonda i putem davanja fiktivnih plaća osobama sa invaliditetom.

Film “Pandemija kriminala” pokazuje kako je u Federaciji BiH respiratore nabavljala poljoprivredna zadruga, a testove za korona virus proizvođač namještaja. U Republici Srpskoj ti su poslovi povjereni turističkoj agenciji i arhitektonskom birou.

U Žurnalovom filmu “Direktorica” pokazano je kako Sebija Izetbegović, kao generalna direktorica Kliničkog centra univerziteta u Sarajevu upravlja najvećim zdravstvenim centrom u državi, na putu prema konačnom uništenju zdravstvenog sistema u BiH.

Pored Žurnala, u okviru Programa istraživačkog novinarstva koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj – USAID, kroz neformalnu mrežu istraživačkih medija javnost je saznala za brojne slučajeve korupcije.

Stefan Blagić (Infoveza), Semira Degirmendžić (Fokus) i Predrag Blagovčanin (Tačno), novinari članica neformalne mreže, dobili su nagradu za najbolje novinarsko istraživanje za 2019/20. godinu.

Od početka 2020. godine ovi mediji su objavili više od 120 medijskih sadržaja o korupciji u Bosni i Hercegovini. Neki od njihovih tekstova pokrenuli su aktivnosti koje su i dan danas u centru pažnje javonsti. Njihovi tekstovi natjerali nadležne institucije na reakciju jer su izazvali posebnu pažnju javnosti.

Fokus je prvi objavio informaciju kako je poljoprivredno gazdinstvo dobilo posao od 10,5 miliona maraka za nabavku respiratora.

Vlast i UIO BiH gase najveće domaće firme za dezinfekciju objavio je Capital, kao i informaciju da su zbog UIO na ulici završila 23 radnika „Euro Laba“. a da je „Euro Lab“ i dalje pod blokadom UIO, potom da su odblokirali račune firme “Euro Lab”, što je na kraju pokrenulo UIO da mijenjaju zakon.

Capital je serijom tekstova kako je Stanko Baćo postao hirurg jer je “specijalizaciju u Srbiji završio tezgareći u Njemačkoj”. Nakon pisanja Capitala policija je istražila slučaj, dok je ministar zdravstva Alen Šeranić odbijao vlastitu odgovornost za ovu aferu.

Portal Tačno je otkrio kako je načelnik Starog Grada Hadžibajrić ugovorima o najmu, oštetio budžet opštine za stotine hiljada KM i kako je firmi Amko komerc dozvolio gradnju stambeno poslovnog kompleksa na prostoru koji je u vlasništvu članova Jevrejske zajednice.

Portal Etrafika istražio je kako su iz budžeta Grada Banjaluka i ove godine izdvojili više od 400.000 KM budžetskog novca za kupovinu najosnovnijih sredstava za rad privatnoj firmi “Čistoća” koja je u vlasništvu Mladena Milanovića Kaje.

Portal Direkt otkrio je kako je gradonačelnik Trebinja svojoj punici dao državnu zemlju u zakup na 20 godina.

Infoveza je demaskirala saradnju “Kamira” i HDZ-a kao partijsko – poslovna saradnja na račun javnog novca i kako su SNSD-ove omladinke zaposlene bez konkursa.

Tekst o nelegalnoj gradnji na Ilidži i uloga u svemu tome sada već bivšeg načelnika Senaida Memića, koji je izradio Impuls portal, još jednom je pokazao svu bahatost lokalnih moćnika.

Gerila je ukazala na ruski uticaj u procesu gasifikacije Banjaluke.