BiH

egzodus medicinskog osoblja

Besplatnim stanovima pokušavaju zaustaviti odlazak doktora iz BiH

20/01/2022
FOTO: Marijan Susenj/Pixsell

"Ako će to biti jedina stvar koju ćemo gledati, svi liječnici će otići u Njemačku", mišljenja je mladi doktor

Doktor Dražen Erić prije četiri godine je otišao iz Bosne i Hercegovine. On je plastični hirurg i za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže kako iz države rođenja nije otišao da bi negdje drugo zaradio više.

“Što se tiče primanja, dobro smo živjeli. Iz Bosne smo otišli, jer nismo vidjeli perspektivu za sebe i porodicu, jer smo osjetili nesigurnost, nestabilnost zemlje, da se u proteklom periodu ništa nije mijenjalo, a neće ni u budućem“, navodi Erić, koji kao plastični hirurg trenutno radi u Kataru.

Erić tvrdi da je u zdravstvenom sistemu jedan od problema i taj što se „najbolji ljudi ne postavljaju za menadžere zdravstvenih institucija i ustanova, šefove, te načelnike klinika“.

”Pozicije dobijaju ako su u nekoj stranci. U zdravstvenim institucijama često ćete vidjeti da imate direktore koji imaju diskutabilne diplome, da nisu iz zdravstvene struke, već ekonomskih i, čak, pravnih oblasti i da su došli na tu poziciju, jer je njihov brat bio direktor, pa su oni tu bolnicu zauzeli kao svoju ličnu imovinu”, tvrdi Erić.

Naglašava kako to sve utječe na ”mladog čovjeka koji vidi da koliko god se trudili i radili, ipak nećete moći da dobijete ono što zaslužujete i u što ste uložili godine truda, rada i zalaganja”.

Kako zadržati mlade ljekare u BiH?

Prema informacija s kojima raspolaže Agencija za rad i zapošljavanje BiH, kao jedna od institucija koje posreduju u zapošljavanju u inozemstvu, od 2013. do 2020. godine samo u Njemačku je otišlo raditi 5.858 medicinskih radnika i njegovatelja.

Koliko im se pridružilo liječnika, u Agenciji ne znaju, jer se Sporazum o zapošljavanju radnika između BiH i Njemačke odnosi samo na medicinare sa srednjom medicinskom školom.

Tačne brojeve nemaju ni u strukovnim liječničkim komorama, jer određeni broj doktora napusti zemlju odmah po završetku studija, prije nego što uopće postane njihov član.

Da bi zadržali ljekare, vlasti u Doboju, gradu u sjevernoj Bosni i Hercegovini, su odlučili da ponude 20 stanova mladim ljekarima i specijalizantima. No, da bi dobili stan, vlast je postavila i uslove.

”Ako grad kupuje stambenu jedinicu oni (ljekari) će imati obavezu, prije svega prema građanima Doboja, najvjerovatnije da 20 godina ostaju u Doboju i da budu na raspolaganju”, kaže gradonačelnik Doboja Boris Jerinić (Savez nezavisnih socijaldemokrata).

Stanovi će imati površinu do 90 metara kvadratnih. Svi ljekari zdravstvenih ustanova u Doboju bit će subvencionisani sa po oko 75 eura na ime kupovine parking-karti i u tu svrhu iz budžeta grada obezbijeđen je iznos do 25.000 eura. Sredstva su predviđena u budžetu za 2022. godinu.

Međutim, predsjednik sindikata zdravstva u dobojskoj bolnici Mladen Gostić smatra da se uslovljavanjem neće mnogo postići.

”To se vjerovatno odnosi na mlade ljekare, ali mislim da uslovljavanje nekoga da ostane ovdje 20 godina neće uspjeti. Ako se ne popravi stanje u zdravstvenom sistemu, prije svega primanja, mogu davati stanove kome hoće. Mislim i da nije ni pošteno da to budu samo ljekari. Nemam ništa protiv, lijepo je to, evo da pohvalim, ali šta je s ostalim kadrom. Ljekari ne mogu raditi sami”, naglasio je Gostić za RSE.

Predsjednik strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske i hirurg u dobojskoj bolnici, Jovica Mišić, kaže da doktori iz Doboja većinom već imaju svoje stanove. Odluka dobojskih vlasti, smatra on, može privući jedino specijaliste van Doboja.

”Za par godina će u ovoj bolnici faliti pedijatara, pulmologa i, prije svih, opštih hirurga. Mladi doktori se ne prijavljuju za specijalizaciju iz hirurgije zato što je teška, a privatno ne možeš raditi bez tima, anesteziologa i moraš imati operacijsku salu koja je licencirana od ministarstva”, pojasnio je Mišić za RSE.

Šta kažu budući ljekari?

Pavao Planinić iz Čitluka, na jugu Hercegovine, uskoro će postati mladi liječnik. Kaže da je zanimljiva odluka vlasti u Doboju da stimulira ljekare da ostanu ili dođu raditi u taj grad. On osobno planira živjeti u gradu u kojem je rođen i raditi u tridesetak kilometara udaljenom Mostaru.

”Međutim, treba biti svjestan toga da naša zemlja, što se tiče materijalnih uvjeta, ne može parirati Njemačkoj. Ako će to biti jedina stvar koju ćemo gledati, svi liječnici će otići u Njemačku”, kazao je za RSE ovaj student šeste, završne godine studija na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

On ne isključuje mogućnost da će na neko vrijeme otići na edukaciju ili doškolovanje u inozemstvu.

”Međutim, osobno i dugoročno planiram ostati živjeti ovdje. Mogu reći da takve mjere, koje poduzmu vlasti, mogu biti poticajne za ostanak, u slučaju da se neko premišlja oko ostanka ili odlaska”, dodao je Planinić koji je i predsjednik je Studentskog zbora Medicinskog fakulteta te treći član Senata Sveučilišta u Mostaru iz reda studenata.

Dojma je, kaže, da većina njegovih kolega završne godine studija želi ostati u BiH, ”jer ima nekih stvari koje Njemačka ne može ponuditi, poput toga ostanka među ljudima koje poznaje.

Edukacija i napredovanje bitniji

Zdravstvo u BiH je u ustavnoj nadležnosti entiteta Republika Srpska, Brčko distrikta BiH, te deset kantona u entitetu Federacija BiH.

U državi postoji ukupno 13 ministarstava zdravstva. Državno ministarstvo ne postoji, a Ministarstvo civilnih poslova BiH ima ”koordinirajuću ulogu” u zdravstvu i zaduženo je, naprimjer, za komunikaciju sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom.

Iz Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) sa sjedištem u Mostaru, kazali su za RSE da nisu upoznati da u HNK postoji inicijativa besplatne dodjele stanova mladim liječnicima.

Ni dr. Boris Matić, predsjednik ”Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije u HNK/Ž” kaže da ne zna da je neka ustanova ili općina u tom kantonu nudila stanove mladim liječnicima. On se slaže da je osnovni problem mladih liječnika dobijanje posla i stan, te da je inicijativa iz Doboja za pohvalu.

”Međutim, to nije ništa novo. Pokušavali su na takve načine, koliko znam, i u Hrvatskoj, na otocima, isto tako zadržati liječnike. Ali, nisam baš nešto optimističan da je to jedina mjera koja može zadržati liječnika na određenom radnom mjestu”, kazao je ovaj liječnik u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar za RSE.

S druge strane, dodaje, da bi neko ko se odlučio ostati i tražiti posao, te uzeti kredit na 20-30 godina, a onda mu ponude posao i besplatni stan pod uvjetom da radi u toj bolnici 20 godina, mogao prihvatiti takvu mjeru.

Istovremeno, on podsjeća da je odlazak ljekara iz HNK koliko-toliko zaustavljen nakon što je sa Vladom kantona potpisan 2018.godine kolektivni ugovor s kojim je poboljšan status medicinskih radnika, te da je sve završeno, tek, nakon protesta stotina doktora.

Međutim, dodaje, ugovor je istekao, i od prošle godine čekaju nove pregovore s Vladom HNK.

Osim financijske stabilnosti, Matić ističe da je doktorima iznimno važna mogućnost daljnjeg napredovanja i mogućnost edukacije.

”Usavršavanje je bitan segment koji vodi do bolje zdravstvene skrbi i njege za pacijente zbog čega liječnici i postoje”, naglasio je Matić.

Oko 140 kilometara južnije od Mostara, u Trebinju, imaju manjak zdravstvenih radnika.

Nikolina Mučibabić, portparol Bolnice u Trebinju, kaže za RSE da su zbog te činjenice u proteklih nekoliko mjeseci zaposlili osam mladih ljekara s biroa za zapošljavanje.

”Ljekari nam još uvijek ne odlaze u inostranstvo. Prioritet dajemo mladim ljekarima. Imamo nekoliko mladih specijalizantkinja koje su na porodiljskom i očekujemo njihov povratak na Odjeljenje za ginekologiju i akušerstvo. Očekuje se gradnja nove bolnice i onda ćemo biti u problemu i radit će se na zapošljavanju novog mladog kadra”, kazala je Mučibabić.

Poticaji za mlade u Sarajevu

Socijalna politika u entitetu Federaciji BiH zajednička je nadležnost tog entiteta i deset kantona. U entitetu Republici Srpskoj ovom oblasti upravlja entitetska Vlada, dok vlastite propise ima i Brčko distrikt, kao zasebna administrativna jedinica u BiH.

Budžet Kantona Sarajevo je u 2021. godini iznosio blizu 500 miliona eura, a u 2022. bi, prema nacrtu, trebao premašiti 560 miliona eura i veći je od dijela državnog budžeta iz kojeg se financiraju institucije BiH, naprimjer, Oružane snage i Granična policija BiH, a koji je u 2020. iznosio oko 510 miliona eura.

Posebnog programa dodjele stanova samo za liječnike u ovom kantonu nema, već postoji program ”poticajne stanogradnje za mlade”.

Iz budžeta je prošle godine izdvojeno oko 1,5 milion eura za mlade koji rješavaju stambeno pitanje. Nakon konkursa, svaku stambenu jedinicu kanton sufinancira do 12.500 eura. Program će, nakon usvajanja kantonalnog budžeta, biti nastavljen i u 2022. godini i na konkurs se mogu svi prijaviti.

U Strategiji prema mladima Kantona Sarajevo za period od 2019. do 2023. godine navedeno je da čak 72 posto mladih živi u stanu ili kući, koji su u vlasništvu njihovih roditelja.

”Podrška mladim ljudima u rješavanju stambenog pitanja ključna je za osiguravanje njihove egzistencije, njihovo zadržavanje u BiH, a u konačnici i za povećanje nataliteta, jer će se rješavanjem stambenog pitanja mladi lakše opredjeljivati za osnivanje porodice i djecu”, naveli su iz resornog Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo (KS).

Ovaj kanton ima u vlasništvu i više od 200 stanova kojima upravlja Fond KS za izgradnju stanova. Stanovi se daju na korištenje, a u iznimnim slučajevima i u vlasništvo različitim kategorijama, uglavnom bivšim borcima, porodicama poginulih boraca te drugim socijalno osjetljivim kategorijama.​

Bolnice duguju za zdravstveno osiguranje

U kakvim uvjetima rade medicinari u BiH govori i činjenica da je, prema podacima poreznih uprava u BiH, među najvećim dužnicima za doprinose za zdravstveno i penzijsko osiguranje nekoliko kliničkih centara i bolnica.

Univerzitetski centar u Banjoj Luci, u entitetu Republika Srpska, dugovao je krajem 2020. godine blizu 38 miliona eura.

Sveučilišna klinička bolnica Mostar dugovala je nešto više od 36 miliona eura, a Opšta bolnica u Konjicu, na jugu BiH, 6,5 miliona eura i među najvećim su poreznim dužnicima u entitetu Federacija BiH.

Sredinom decembra 2021. godine zdravstveni radnici u Konjicu su kolektivno prestali s radom. Zadnju, julsku plaću primili su u oktobru 2021., a onda je Porezna uprava blokirala račune Opće bolnice i Doma zdravlja u Konjicu zbog nagomilanog duga od oko 11 miliona eura.

Hercegovačko-neretvanski kanton je naknadno morao uplatiti dodatna sredstva kako bi se računi konjičkih zdravstvenih ustanova odblokirali.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.