Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković danas su u Dubrovniku zvanično potpisali sporazum o izgradnji gasovoda Južna interkonekcija između dvije države.
Potpisivanje je upriličeno oko 1 sat na marginama Samita Inicijative tri mora, a nakon što su u Bosni i Hercegovini u rekordnom roku završene sve potrebne procedure.
Prvobitna verzija dokumenta je izmijenjena nakon što je zvanični Brisel iznio svoj stav o ovom projektu i učešću američke kompanije kao izvođaču radova.
Detalji sporazuma
Riječ je o projektu koji predviđa izgradnju plinovoda na pravcu Zagvozd (Hrvatska) – Posušje (BiH) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik, kao i dodatni pravac Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, sa više odvojaka prema drugim gradovima u Bosni i Hercegovini, uključujući Livno, Gornji Vakuf-Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce i Čapljinu, te dodatni pravac Kladanj – Tuzla. U Hrvatskoj je planiran i plinovod Split – Zagvozd.
Sporazumom se uređuju osnove saradnje i zajedničke izgradnje interkonekcije, pri čemu svaka država realizuje dio projekta na svojoj teritoriji, u skladu sa vlastitim zakonodavstvom. Nadležna tijela za provedbu Sporazuma su Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske.
Projekt ima za cilj diversifikaciju pravaca i izvora snabdijevanja prirodnim gasom, kao i jačanje sigurnosti opskrbe u Bosni i Hercegovini, koja se trenutno snabdijeva gasom iz jednog pravca.
Provedba projekta
Prema Sporazumu, svaka ugovorna strana osigurat će pripremu, finansiranje i izgradnju dijela gasovoda na svojoj teritoriji. Nabavka radova, robe i usluga provodit će se u skladu s važećim propisima o javnim nabavkama i pravilima finansiranja, uz primjenu principa transparentnosti i nediskriminacije.
Također je predviđeno da se prije početka radova zaključi poseban sporazum kojim će se urediti minimalni zakup transportnih kapaciteta, kao i da realizacija projekta zavisi od uspješno provedenih tržišnih testova i ekonomske opravdanosti.
Sporazum obuhvata i pitanja upravljanja, održavanja i kontrole sistema, koja će biti uređena posebnim aktima, kao i pojednostavljenje procedura za prelazak granice radnika i opreme tokom realizacije projekta.
Pravni okvir
U slučaju eventualnih sporova, oni će se rješavati pregovorima i konsultacijama, a ukoliko to ne bude moguće, diplomatskim putem.
Sporazum stupa na snagu 30 dana nakon što ugovorne strane razmijene obavijesti o ispunjenju unutrašnjih procedura, dok svaka strana zadržava pravo da ga otkaže uz prethodnu pisanu obavijest.
Projekt Južne interkonekcije uvršten je u strateške energetske planove obje države, kao i u dokumente Evropske unije, s ciljem jačanja regionalne povezanosti i sigurnosti snabdijevanja prirodnim gasom.
Daljnje procedure
Podsjetimo, jutros su članovi Predsjedništva BiH, neposredno nakon sjednice Vijeća ministara, usvojili prijedlog ovog strateški važnog sporazuma, čime su data sva neophodna odobrenja da se on i formalno potpiše.
Da bi sporazum postao u potpunosti operativan, moraju ga odobriti i ratificirati oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, kao i Vlada Republike Hrvatske.
Ključni izazov
Iako su sve procedure ekspresno ispoštovanje, realizacija projekta je sada pred najvećom preprekom – pitanjem državne imovine u BiH.
Naime, trasa kojom bi gasovod trebao prolaziti obuhvata i državnu imovinu na kojoj je trenutno na snazi zabrana raspolaganja, sve do konačnog dogovora o ovom pitanju.
Ukoliko se pravne i političke prepreke uspješno savladaju, izgradnja “Južne interkonekcije” bi, prema planu, trebala biti završena do 2028. godine.
