Kolika je stvarna šteta nakon požara u vinogradima na Buni, može li se vinova loza uopće oporaviti, koliko bi taj proces trajao i zašto opožarena područja mogu postati nova prijetnja? Bojan Spasojević, magistar agronomije, dendrolog i viši stručni saradnik za zelene površine u Gradu Mostaru, za Bljesak upozorava da problem ne završava gašenjem požara.
Prema njegovoj procjeni, šteta nakon požara u vinogradima na Buni je vrlo velika.
Šteta je totalna
“Već sada ovdje imamo milionsku štetu. Vjerovatno je izgorio i sistem kap po kap, bez obzira je li bio površinski ili ukopan. Sve je to izgorjelo, a plastika, kada se zapali, dodatno doprinosi jačini požara”, kazao je.
Dodao je kako je riječ o velikoj šteti jer su, prema onome što se vidi na terenu, stradali nasadi stolnog grožđa.
“Ovo je baš totalna šteta. Koliko vidim, ovo su bile kordunice, a u pitanju je bio uzgoj na visoko konzumnog stolnog grožđa. Mahom je sve izgorjelo”, rekao je.
Trava u vinogradu bila je visoka i to je doprinijelo rasplamsavanju požara, kazao je Spasojević te dodao kako, koliko zna, vinograd nije održavan već dvije godine.
Može li se loza oporaviti?
Nakon ovakve štete ostaje i pitanje mogu li se nasadi oporaviti i koliko taj proces traje, ali i koliko košta. Kod ovog pitanja Spasojević nije imao ohrabrujuće odgovore.
Istakao je kako je taj proces veoma težak i skup.
Kako kaže, cijeli nadzemni dio je izgorio i eventualno bi se loza mogla obnavljati iz korijena.
“U tom slučaju bi se morali odstraniti svi suhi dijelovi. Nakon toga bi morao ići poseban režim, pojačana prihrana, praćenje novih izdanaka i provjera gdje se nalazi kalem, je li visoko ili nisko. Za svaku biljku bi se posebno trebalo odlučiti treba li je rezati do dna ili potpuno zamijeniti”, objasnio je.
Opožareno područje nova prijetnja
Osim milionske štete koja je nastala, opožareno područje predstavlja i novu prijetnju jer može postati izvor novog, još većeg požara.
“To postaje kao suha drvna masa za potpalu. To je inače problem na opožarenim područjima oko Mostara. Opožarene šume koje su se osušile sada su puna suhih stabala koja se vrlo lako mogu ponovno zapaliti”, rekao je.
Kako kaže, ovo područje je sada kao da imamo naslagana suha drva za potpalu jer su loze izgorjele samo izvana, a kada se rasuše predstavljaju još veći problem za dodatni požar.
“Opožarene šume su se osušile i sad su to suha stabla koja se opet mogu vrlo lako zapaliti”, naveo je.
Obnova bi trajala godinama
Na pitanje koliko bi trajala obnova vinograda ako bi se krenulo u sadnju, navodi kako bi prvi rezultati mogli doći tek nakon nekoliko godina.
“Ako bi se išlo u jesensku sadnju ili dopunu, trebalo bi dvije do tri godine da se vinograd obnovi i da dođe do nekog proizvodnog ciklusa. Za prvi rod bi trebalo bi još koju godinu. Otprilike, za tri godine moglo bi se očekivati nešto, neki prvi rod”, kazao je.
U budućnosti se, kako kaže, planira napraviti protokol za postupanje s biljkama na opožarenim područjima, ali i s biljkama koje su mehanički oštećene zbog nevremena.
Osim toga, u planu je i organizacija obuke radnika komunalnih preduzeća za održavanje zelenila na koju bi došli stručni predavači.
Govoreći o procjeni štete, zaključio je kako će biti potrebno stručno utvrditi stepen oštećenja svakog dijela nasada.
“Treba napraviti procjenu stepena oštećenja i vidjeti ima li smisla vinograd obnavljati ili ga potpuno mijenjati. Upitno je i treba li mijenjati sortu ili kultivar. Sve je to pitanje za daljnju procjenu, ali prema onome što se sada vidi, šteta je stopostotna”, zaključio je.
Potencijalni izvori požara
Sagovornik upozorava kako su nepokošene javne i privatne površine sve veći problem.
“Ovo će biti ozbiljan problem za grad u budućnosti. Javne površine se više ne kose onako kako bi trebalo. Sve nepokošene površine potencijalni su izvor požara, pogotovo jer je sve toplije. A koliko je tek privatnih parcela koje nisu pokošene? Oko škola, uz ceste, svugdje kada pogledate, sve su to potencijalni izvori požara”, rekao je.
Dodao je kako bi u budućnosti trebalo izraditi jasne protokole za postupanje nakon požara i drugih oštećenja biljaka.
“U budućnosti bi trebalo napraviti protokol za postupanje s biljkama na opožarenim područjima, ali i s biljkama koje su mehanički oštećene zbog nevremena. Trebalo bi organizirati obuku radnika komunalnih poduzeća za održavanje zelenila i dovesti stručne predavače. Nešto se mora poduzeti”, poručio je.
Prisjetio se i ranijeg požara na Buni koji je pokazao kako visoke temperature mogu uništiti biljke čak i kada nisu direktno zahvaćene plamenom.
Prema njegovim riječima, tada je meteorološka stanica u blizini požarišta izmjerila temperaturu od čak 800 stepeni. Zbog takve vrućine stradale su sadnice udaljene od vatre jer ih je visoka temperatura doslovno spalila, odnosno „skuhala“.
Devet sati borbe s vatrom
Podsjetimo, požar koji je u ponedjeljak izbio na području Bune, južno od Mostara, bio je aktivan punih devet sati, od 11.30 do 20.05 sati.
Gorjeli su trava, nisko rastinje i vinograd, a u gašenju su učestvovali vatrogasci Profesionalne vatrogasne jedinice Mostar, DVD-a Buna te Air Tractor stacioniran u Zračnoj luci Mostar.
Iako u požaru nije bilo povrijeđenih osoba i nije izgorio nijedan objekt, vatra je iza sebe ostavila veliku materijalnu štetu, posebno na zasadima vinove loze.
Službene procjene štete za sada nema, no prizori s opožarenog područja pokazuju kako će se posljedice tek zbrajati, a oporavak vinograda trajati dugo.
Zbog gašenja požara saobraćaj magistralnom cestom M-17 od Ortiješa do Bune bio je usporen u pravcu juga, no nakon intervencije vatrogasnih ekipa saobraćaj je normaliziran.
