BiH

Ombudsmeni

BiH ipak prati svjetske trendove: Bogati su još bogatiji, a siromašni još siromašniji

11/12/2021
Ilustracija FOTO: Armin Durgut/Pixsell

U godišnjem izvješću institucije Ombudsmana za 2020. godinu navodi se da su najugroženiji mladi, posebno zbog nemogućnosti zapošljavanja pa je već nekoliko godina trend njihova odlaska iz zemlje što će se, smatraju u ovoj instituciji, odraziti kasnije kada fondovi za mirovine budu prazni

Vidljivo je da se u BiH najviše povrede ljudskih prava odnose na građanska i politička prava, uključujući pravosuđe i upravu te ekonomska i socijalna prava, a posljedice pandemije koronavirusa reflektirale su se na sve sfere ljudskih prava – upozorili su u instituciji Ombudsmena povodom 10. prosinca, Međunarodnog dana ljudskih prava.

Na povredu građanskih i političkih prava odnosilo se čak 785 žalbi koje je primila institucija Ombudsmena BiH u prošloj godini (za ovu izvješće je u pripremi), na pravosuđe i upravu – 701 te na ekonomska, socijalna i kulturna prava – 622.

Podnesene žalbe, ističu iz ove instutucije, koja uz promociju dobre uprave i vladavine prava, štiti prava i slobode fizičkih i pravnih osoba, kako je garantirano posebno Ustavom BiH i međunarodnim sporazumima, ukazuju da je građanima otežan pristup efikasnom pravosuđu i upravi. Smatraju također, da je i dalje prisutan tzv. problem “ping pong loptice”, zbog čega se predmeti u pravosuđu ne završavaju godinama.

Zatim česte su, kažu, žalbe prilikom zaposlenja i socijalnih prava, a nerijetko su te povrede uzrokovane visokim stepenom siromaštva, korupcijom te migracijom stanovništva.

Analizom žalbi koje se odnose na povrede prava iz radnog odnosa ocijenjeno je da se one odnose na natječajne procedure prilikom zapošljavanja, navode u instituciji Ombudsmena, i dodaju da je samo 75 žalbi tjekom godine registrirano na vladina i ministarska imenovanja, a u javnoj upravi 31.

Zatim, česte žalbe se odnose na nezakonitosti u svezi s otkazivanjem ugovora o radu te prilikom otkaza zbog prestanka rada poduzeća usljed pandemije covida -19, kada je došlo do velikoga otpuštanja radnika u privatom sektoru, prestanka rada manjih poduzeća, ograničenja rada objekata koji se bave uslužnim djelatnostima itd..

Na socijalnom planu BiH prati svjetske trendove – bogati su još bogatiji, a siromašni još siromašniji

Velika je, slažu se ombudsmeni BiH prof.dr Ljubinko Mitrović, dr Jasminka Džumhur i Nives Jukić, socijalna razlika najvećeg broja stanovnika i male grupe građana koji imaju izuzetno velika primanja, a nejednaka su i socijalna davanja koja ovise od mjesta prebivališta.

Problemi su i prilikom ostvarivanja prava na otpremninu, neuplaćivanjem doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje, kao i neisplaćivanje plaća radnicima od strane poslodavaca i uskraćivanje prava nanaknade zbog nezaposlenosti.

Po ugroženosti u nezavidnom položaju su i umirovljenici zbog male mirovine, te osobe s invaliditetom, obitelji s jednim roditeljem te djeca, a posebno u određenim životnim situacijama konfliktnih razvoda svojih roditelja.

Ne zaostaju ni zaposleni u sektoru ugostiteljstva i trgovine čija su primanja ispod zvanične potrošačke korpe.

U godišnjem izvješću institucije Ombudsmana za 2020. godinu navodi se da su najugroženiji mladi, posebno zbog nemogućnosti zapošljavanja pa je već nekoliko godina trend njihova odlaska iz zemlje što će se, smatraju u ovoj instituciji, odraziti kasnije kada fondovi za mirovine budu prazni.

Posljedice pandemije koronavirusa reflektirale na sve sfere ljudskih prava

Kako je istaknuto iz institucije Ombudsmena, tijekom trajanja pandemije, javnost je bila posebno zainteresirana za informacije koje su se odnosile na odluke koja su organi vlasti donosili u svezi sa slučajevima kršenja obaveze samoizolacije i građana pozitivnih na koronavirus, kao i na pitanja vezana za prelazak granice zemlje.

U ovim predmetima, ističu ombudsmeni, koliko je to bilo moguće promptno su reagirali upravo zbog pravovremenog djelovanja pomoći građanima, zbog odluka i mjera koje su se poduzimale u cilju zaštite stanovništva.

Napominju međutim da međunarodni dokumenti o ljudskim pravima koji predstavljaju sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine propisuju mogućnost privremenog opoziva pojedinih ljudskih prava i sloboda, a koje se uvodi u najtežim situacijiama (ratno ili vanredno stanje ili druge javne opasnosti koja prijeti opstanku nacije) i traje do okončanja tih situacija.

No, navode kako je posebno nužan povećan nadzor i poduzimanje što efikasnijih mjera u odnosu na rizične i osjetljive skupine građana kao što su starije osobe, osobe sa invaliditetom, djeca, samohrani roditelji te osobe koje zbog kroničnih oboljenja, autoimunih bolesti i/ili drugih zdravstvenih teškoća spadaju u rizičnu skupinu građana.

Potpunim zabranama nametnutim određenim starosnim grupama krše se prava i rizikuju loši ishodi na javno zdravlje, dodaju.

Podsjetimo, pojedini stožeri civilne zaštite objavljivali su cjelokupan popis osoba kojima je određena mjera izolacije, a na kojima su bili i podaci maloljetnih osoba, te je morala reagirati i Agencija za zaštitu osobnih podataka BiH, nakon čega su isti uklonjeni.

Za podsjetiti je i na prvu presudu Ustavnog suda BiH prošle godine u kojoj stoji da se mjerom zabrane kretanja za mlađe od 18 i starije od 65 prekršilo pravo na slobodu kretanja upravo osobama iz ove dobne skupine itd..

Ombudsmeni upozoravaju i to, kako se BiH suočava i dalje kao zemlja tranzita s ogromnim prilivom neregularnih migranata što zahtjeva da vlasti BiH poduzmu efikasnije mjere s ciljem unaprijeđenja stanja u toj oblasti.

Građanima na raspolaganju pravosuđe i besplatna pravna pomoć

Ombudsmeni napominju da su, ovisno od vrste i povrede prava, građanima na raspolaganju prije svega pravosudni sustav, a imaju i sustav pravne pomoći za građane koji imaju potrebu za besplatnom pravnom pomoći.

Deklaracija o ljudskim pravima

Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se inače na dan kada je 1948. Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila Opću deklaraciju o ljudskim pravima. Deklaracijom je prvi put u povijesti čovječanstva priznato pravo svih ljudi na „život, slobodu i sigurnost… bez ikakvih razlika”.

Godine 1950. Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 10. prosinca Danom ljudskih prava kako bi se usmjerila pozornost “naroda svijeta” na Deklaraciju kao zajedničko mjerilo postignuća svih naroda i država.

Komentari

Autor: Fena

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.