Sergej Lavrov, ministar inostranih poslova Rusije, nedavno je tokom redovnog godišnjeg zasjedanja Generalne skupštine UN izjavio da je djelovanje Zapada na Balkanu „flagrantni primjer podrivanja suvereniteta i grubog miješanja u unutrašnje stvari nezavisne države“.
Međutim, ovakva tvrdnja prešućuje ključnu činjenicu – i sama Rusija aktivno je učestvovala u podrivanju suvereniteta Bosne i Hercegovine, članice Ujedinjenih nacija, naveo Milan Blagojević, profesor ustavnog prava i bivši savjetnik Žeeljke Cvijanović u autorskom tekstu za portal BNTV-a.
Odluka Schmidta i uloga Dodika
Kao ilustrativan primjer navodi se odluka visokog predstavnika Christian Schmidt broj 18/25 od 24. aprila 2025. godine. Tom odlukom Schmidt je, ni malo slučajno neposredno prije konačne presude žalbenog vijeća Suda BiH, omogućio Miloradu Dodiku da izbjegne primjenu mjere bezbjednosti kojom mu je bilo zabranjeno obavljanje funkcije u bilo kojem organu, pa i unutar političke partije.
Na taj način Dodiku je ostavljen prostor da nastavi djelovati kao vođa SNSD-a i ključni kreator političkih procesa u zemlji.
Schmidt se u obrazloženju pozvao na rezolucije Vijeća bezbjednosti UN, koje potvrđuju da visoki predstavnik u BiH ima ovlaštenje da donosi obavezujuće odluke kada to ocijeni neophodnim. Međutim, važno je istaći da nijedna od tih rezolucija ne bi bila usvojena bez saglasnosti Rusije kao stalne članice Vijeća sigurnosti.
Rusija također podrivala suverenitet BiH
Samim tim, i Rusija je, glasajući za ovakve rezolucije, učestvovala u podrivanju suvereniteta BiH i grubom miješanju u njene unutrašnje poslove. To je, prema kritikama, dodatno oslabilo poziciju Republike Srpske, koja je time dovedena „na ivicu propasti i nestanka“.
Lavrov je u UN naglasio i da se u regionu krši osnovni princip Povelje UN – obaveza svih članica da poštuju odluke Vijeća sigurnosti. Ali, kritičari ukazuju da ni u ovom slučaju šef ruske diplomatije ne govori punu istinu.
Naime, član 24. stav 2. Povelje UN obavezuje Savjet bezbjednosti da svoje funkcije obavlja u skladu s principima Povelje, a ključni među njima su poštovanje suvereniteta država članica i zabrana uspostavljanja bilo kakvog protektorata nad njima. Ove obaveze jasno su propisane i članovima 2. i 78. Povelje UN.
Prema tome, i Vijeće sigurnosti, uključujući Rusiju, morao je poštovati suverenitet BiH. Da je Moskva to učinila, koristila bi pravo veta i spriječila usvajanje rezolucija koje su, kako se tvrdi, direktno narušile suverenitet BiH.
„Ne moraju se poštovati protivpravne odluke“
Iz toga proizilazi da nije tačna Lavrovova tvrdnja da se sve odluke Vijeća sigurnosti moraju bezuslovno poštovati. Naprotiv, ne mogu se i ne trebaju primjenjivati odluke koje krše samu Povelju UN. Upravo to dokazuje i Schmidtova odluka iz aprila 2025. godine, donesena na osnovu takvih protivpravnih rezolucija.
I dok Lavrov u UN uporno optužuje Zapad, istina je da i Rusija snosi odgovornost za odluke Vijeća sigurnosti koje su najteže povrijedile suverenitet Bosne i Hercegovine. Podsjećanje na ove činjenice ostaje nužno, posebno kada ih zvanična Moskva izbjegava priznati, zaključuje Blagojević.
