Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Državni zatvor

Bosanski “Alkatraz” neće imati rešetke, ali hoće mrtvačnicu

drzavni zatvor

O tačnom datumu otvaranja danas bi Vijeće ministara BiH trebalo raspravljati.

U prvim danima 2019. godine svoja vrata za najokorjelije kriminalce trebao bi otvoriti najveći, najopremljeniji i najsigurniji državni zatvor, koji se, prema do sada objavljenim specifikacijama, može nazvati bosanskim Alkatrazom.

O tačnom datumu otvaranja danas bi Vijeće ministara BiH trebalo raspravljati. Kako je objavljeno, na dnevnom redu bit će datum prestanka rada Jedinice za realizaciju projekta gradnje zatvora.

Ministara pravde BiH Josip Grubeša ranije je kazao da su svi uvjeti stvoreni da se izabere v. d. upravnika prije raspisivanja konkursa za izbor rukovodstva. Nakon toga, pojasnio je on, upravnik bi trebao Vijeću ministara poslati pravilnik o sistematizaciji, nakon čijeg bi usvajanja mogli biti otvoreni konkursi za prijem uposlenika.

– Moramo voditi računa da uposlenici bolje upoznaju zatvor od onih koji budu u njemu po kazni. Zatvor će se otvarati blok po blok. Moramo provjeriti da li sve funkcionira, jer se ovdje radi o ljudima koji su počinili najteža djela, s dugotrajnim kaznama – naveo je Grubeša.

Zatvorski kompleks od 180.000 metara kvadratnih nalazi se u naselju Vojkovići u Istočnom Sarajevu. Zgrada zatvora prostire se na 24.000 metara kvadratnih.

Sam kompleks čini deset objekata, u tri će biti smješteni zatvorenici, dok su ostali pomoćni u kojima će biti bolnica, kuhinja, sportska dvorana, radionica, mrtvačnica, prostor za vjerske potrebe…

Trenutno je situacija takva da će u njega odmah prijeći 482 zatvorenika, koji su smješteni u neki od entitetskih zatvora, za šta država plaća naknadu. A maksimalan broj zatvorenika je od 500 do 600, a nadgledat će ih skoro 300 uposlenih, piše Dnevni avaz.

Što se tiče uvjeta, zatvor je građen po evropskim standardima. Na ćelijama neće biti rešetki, bit će veličine 12 metara kvadratnih. Svaka ćelija imat će svoj sanitarni čvor i toplu vodu, pristup internetu i TV.

Vrijednost radova procjenjuje se na oko 40 miliona KM. Novac je osiguran iz budžeta BiH i od donatora, a najveći je EU, koja je dala oko deset miliona eura. Gradnju su pomogle i Švedska, SAD te Razvojna banka Evrope.

Zanimljivo je da bi presijecanju vrpce mogao prisustvovati i komesar EU za proširenje Johannes Hahn.

Potvrdio je to i sam ministar Grubeša, koji je kazao da se radi o projektu koji ima važnost ne samo za BiH nego i za EU, koja je i najveći donator.