Evropska unija neće pratiti eventualne američke investicije u Bosni i Hercegovini koje bi bile zasnovane na eksploataciji fosilnih goriva, uključujući i projekat plinovoda Južna interkonekcija, potvrđeno je iz Delegacije EU u Sarajevu. Time je jasno naznačeno da se Brisel i Washington razlikuju u pristupu energetskom razvoju BiH.
Kako prenose Nezavisne novine, stav Evropske unije ostaje usmjeren na projekte koji se temelje na obnovljivim izvorima energije, dok izgradnja novih plinovoda ne spada u prioritete evropske energetske politike.
“Energetska politika EU temelji se na prelasku na čistu energiju i ostvarivanju cilja klimatske neutralnosti do 2050. Osim što je važan element procesa pristupanja EU, za Bosnu i Hercegovinu ovo također predstavlja značajnu priliku za modernizaciju energetskog sektora, privlačenje investicija i unapređenje dugoročne energetske sigurnosti”, navodi se u saopćenju Delegacije EU za BiH.
Projekat interkonekcije
Očitovanje iz Brisela dolazi u trenutku kada se u BiH vode razgovori o daljim koracima za povezivanje s plinskom mrežom Hrvatske kroz projekat Južna interkonekcija.
Plan predviđa izgradnju novog plinovoda od Zagvozda u Hrvatskoj do Posušja, s daljim krakovima prema Mostaru i Novom Travniku.
Na taj način BiH bi dobila pristup terminalu za ukapljeni prirodni plin na Krku, kao i mogućnost nabavke plina iz Sjedinjenih Američkih Država, čime bi se smanjila sadašnja potpuna ovisnost o ruskom plinu.
Procijenjena vrijednost projekta iznosi oko 500 miliona eura, a cilj vlasti u BiH je da plinovod bude u funkciji do kraja 2027. godine.
Politički sporovi
Zakon o Južnoj interkonekciji Parlament Federacije BiH usvojio je u januaru 2025. godine, uz snažan angažman tadašnjeg američkog ambasadora Michaela Murphyja. Nakon toga došlo je do zastoja u realizaciji zbog protivljenja HDZ-a BiH da projekat vodi sarajevska kompanija BH Gas.
Novi zamah uslijedio je nakon ponovnog angažmana američke ambasade, pa je, uz posredovanje predstavnika administracije Donalda Trumpa, postignut politički dogovor da se izgradnja i upravljanje plinovodom povjeri jednoj od američkih privatnih kompanija putem koncesije na najmanje 30 godina.
Interes su, prema dostupnim informacijama, iskazali građevinski gigant Bechtel te kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC, čiji su osnivači povezani s krugom saradnika Donalda Trumpa.
Klimatski ciljevi
Iz Delegacije EU naglašavaju da BiH ne može računati na finansijsku podršku Unije za projekte koji bi dugoročno povećali ovisnost o fosilnim gorivima i bili suprotni klimatskim ciljevima.
Bosna i Hercegovina se i dalje u velikoj mjeri oslanja na fosilna goriva, posebno na ugalj, u proizvodnji električne energije. Od početka godine primjenjuje se i evropski Mehanizam za prilagođavanje granica ugljika (CBAM), kojim se dodatno oporezuju proizvodi izvan EU nastali uz emisije ugljika.
Iako Evropska unija prirodni plin tretira kao prijelazno rješenje u procesu napuštanja uglja, jasno je naznačeno da bi i njegova upotreba trebala biti ograničena i postupno ukinuta s razvojem dovoljnog kapaciteta obnovljivih izvora energije.
