Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Britanski analitičar koji je uzdrmao regiju ponovo se oglasio

karta11

Autor Timothy Less, čija je nedavna kolumna za ugledni Foreign Affairs o situaciji na području Balkana privukla mnogo pažnje od strane regionalnih medija, ponovno je analizirao situaciju u ovoj regiji, prenosi Patria.

Less je inače direktor agencije “Nova Europa”, koja se bavi procjenom političkog rizika u istočnoj Europi. Less je proveo deset godina radeći kao analitičar, diplomata i kreator politike u Ministarstvu vanjskih poslova Velike Britanije. Između ostalog, vodio je britanski konzulat u Banja Luci, Odjel za institucije EU-a, a služio je i kao politički sekretar britanske ambasade u Skoplju. Less je i bivši profesor na predmetu Politike istočne Europe na Univerzitetu Kent i bivši analitičara rizika za Balkan i bivši Sovjetski Savez pri agenciji Dun i Bradstreet. Studirao je politologiju na Školi slavenskih i istočnoeuropskih studija u Londonu te Međunarodne odnose na Univerzitetu u Cambridgeu.

Ovo su dijelovi njegove nove analize, objavljene na BalkanInsightu pod naslovom “Multietničke države na Balkanu su propale”.

“Početna tačka kod formuliranja politike je da se svijet promatra onakvim kakav on jest, a ne onakvim kakvim bismo ga mi htjeli. Politička je realnost na Balkanu daleko od blistavog i organskog multikulturalizma. Ta je regija jedna od najnestabilnijih u Europi – tamo podijeljene multietničke države postoje u stanju stalnog sukoba te su potrebne hiljade pripadnika mirovnih snaga kako bi spriječile povratak nasilja.

Ovaj problem ima dva uzroka. Prvi je da manjinsko stanovništvo ne želi živjeti u tuđoj državi ako to znači da će biti građani drugog reda. Drugi je da većinske populacije ne žele da manjine dobiju zemlju na kojoj žive, jer pripada njima”.

Nova era na Balkanu

“Tokom posljednja dva desetljeća manjine nisu imale izbora nego prihvatiti takvo stanje, na insistiranje Zapada, koji je stavio veto na bilo kakve planove političkih promjena.

Ovo poglavlje u povijesti Balkana primiče se svome kraju. Europljani su izgubljeni zbog političke krize u Europskoj uniji, Amerikanci imaju prečih briga od Balkana. Rusija i Turska na tom prostoru pokušavaju progurati svoje planove.

Nezadovoljne su manjine počele iskorištavati promjene u geopolitici kako bi progurale odvajanja koja su oduvijek smatrali jamstvima svoje sigurnosti i prava.

Prošlog su septembra bosanski Srbi referendumom direktno izazvali Daytonski sporazum, a njihov vođa Milorad Dodik prijeti novim referendumom ove godine. Ako se stvari nastave ovako, sljedeće bi desetljeće Republika Srpska mogla prekinuti veze s ostatkom Bosne.

Ostale manjine sad vuku slične poteze kako bi se odvojile od političkih centara. Kosovski Srbi prijete osnivanjem Saveza srpskih općina, bosanski Hrvati pooštravaju zahtjeve za trećim entitetom. Albanci u Makedoniji odbijaju sudjelovanje u vladi ako im se ne popusti. Postoji rizik od sloma političkih dogovora koji su dosad te zemlje držali na okupu”.

Šta poduzeti?

“To nije samo radikalna politika, već retorika većine političara čije izborno tijelo želi živjeti u dostojanstvu i sigurnosti. Šta treba poduzeti?

Prvi je korak taj da ljude treba osvijestiti o tome šta se događa, osobito one koji su posvećeni miru u regiji. Nakon toga potrebno je razmotriti opcije, a na raspolaganju su četiri.

Prva je nastaviti s generacijskom reformom i demokratizacijom. Na prvi je pogled to hvale vrijedan pristup, ali ima svojih problema. Nakon 20 godina pokušavanja nema rezultata, a politička je atmosfera u regiji i dalje otrovna, a nacionalne su grupe sve više podijeljene. Također, vrijeme ističe.

Druga je opcija da Zapad ponudi manjinama neke nove poticaje da zadrže politički status quo. Ovo bi bio idealni ishod jer bi na miran način neutralizirao prijetnju separatizma.

Treća je opcija da se manjine prisili na ostanak, bilo prijetnjama sankcijama ili nekom drugom vrstom kazne. Naravno, većinskim grupama ne bi se smjelo dozvoliti da nasilno pritisnu neposlušne manjine.

To nas dovodi do četvrte opcije. Ako se dogovor ne može postići, onda bi u interesu mira većinske skupine morale prihvatiti neku novu teritorijalnu podjelu za svoje manjine. Glavno je pitanje koliko daleko bi ovo moralo ići. Ideal je da se manjina i većina dogovore na način koji bi očuvao državu i zadovoljio primarne zahtjeve manjinske skupine”.

Korupcija, nasilje i uništeno povjerenje

“Presedan iz regije govori nam da bi djelovala samo čvrsta međunarodna granica. Balkanu nedostaju najosnovniji elementi funkcioniranja multietniciteta. Slaba tradicija ustavnog liberalizma znači da manjine nemaju povjerenja u institucije. Povijest nasilja i zvjerstava među nacionalnim skupinama uništila je povjerenje među njima. Endemska korupcija i rašireno siromaštvo ljude drže na rubu.

Zaključak je da bi optimalno rješenje bio prelazak na nacionalne države temeljene na principu da bi političke granice što više trebale odgovarati demografskoj stvarnosti. Većina stanovnika u nacionalnoj državi pripada jedinstvenoj političkoj zajednici, a ranjive skupine žive u relativnoj sigurnosti unutar međunarodno priznatih granica.

To nije nemoguć cilj. Mnoge su regionalne države uspješno dokazale da u njima mogu živjeti manje skupine, iz jednostavnog razloga što ne predstavljaju prijetnju teritorijalnom integritetu ili državnom identitetu.

Najbolja bi varijanta bila postepen pristup, koji bi predvodila velika međunarodna koalicija, koja bi regiju usmjerila prema željenom ishodu. Treba imati na umu da su se nezadovoljne manjine već počele udaljavati od država koje smatraju nelegitimnima, tako da pitanje nije kako te multietničke natjerati da profunkcioniraju. Pitanje je treba li se dopustiti da se regija raspadne bez kontrole, po volji lokalnih separatista, ili preuzeti kontrolu nad tim procesom i umanjiti rizik nasilne odmazde od strane većinske populacije”.

Povratak separatizma

“Također, trebalo bi otvoreno reći da strah manjina ne proizlazi iz toga što su im mozak isprali nacionalistički vođe. To je podcjenjivanje njihove inteligencije. Drugo, pogrešno je reći da manjine uživaju puna prava: samo manjine to mogu procijeniti te nije dopustivo uskraćivati im prava zbog zločina počinjenih 1990-ih.

Balkan zasad možda jest miran, ali putanja nije dobra. Problem separatizma se vraća u regiju te je moć trenutno na strani revizionista.

Stabilnost se ne postiže tako da se pretvaramo da je sve u redu na površini, dok se ispod nas događaju tektonske promjene. Ne postiže se niti univerzalnim rješenjima, koja veoma očito služe interesima samo jedne nacionalne skupine. To je politička realnost, i što prije ju ljudi prepoznaju, to će prije započeti proces rješavanja tog problema”, zaključuje Less u novoj analizi.