Broj univerzitetski obrazovanog stanovništva BiH tri puta manji od EU prosjeka

– Od ukupno 2.987.440 stanovnika stanovnika BiH starosti 10 i više godina, prema rezultatima Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH iz oktobra 2013. godine, u kategoriji stanovništva prema najvišoj završenoj školi, oko 1.525.161 stanovnika imalo je završenu srednju školu, 21.613 specijalizaciju nakon srednje škole, 94.204 završenu višu školu i prvi stepen fakulteta, a 285.622 stanovnika, od čega 148.079 žena, završeno univerzitetsko obrazovanje.

Broj univerzitetski obrazovanog stanovništva BiH 2013. godine bio je oko 10%. To je tri puta manje od prosjeka EU-28 koji bilježi Eurostat za 2016. godinu, kaže se u saopćenju za javnost Mirsada Hadžikadića, nezavisnog kandidata za člana Predsjedništva BiH i dodaje:

– Prema mjesečnom saopštenju Agencije za rad i zapošljavanje BiH objavljenom 29.5.2018. godine, na dan 30.4.2018 u Bosni i Hercegovini je bilo 458.355 nezaposlenih lica na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja, od čega u FBiH 337.127, u RS  110.619, a u Brčko distriktu BiH 10.609. Najveći broj evidentiranih nezaposlenih lica čine nekvalifikovani radnici (126.520 ili 27,60% ukupne registrovane nezaposlenosti u BiH), radnici sa završenom srednjom školom – SSS (127.564 ili 27,83%) i radnici sa visokom stručnom spremom – VSS (37.333 ili 8,14%). U martu 2018. godine broj zaposlenih u BiH iznosio je 794.505, od čega je 336.356 ili 42% žena.

Na osnovu ovih pokazatelja možemo da zaključimo da postojeći obrazovni sistem nije prilagođen potrebama tržišta rada u našoj zemlji. Naime, činjenice govore da smo uspjeli proizvesti skoro 37.000 visokoobrazovanih ljudi koji su formalno nezaposleni, odnosno nismo uspjeli realizovati takve programe prekvalifikacije i dokvalifikacije koji bi pomogli omogućiti pristup tržištu rada licima čije obrazovanje nije dovoljno ili nije u skladu s potrebama poslodavaca. Takođe, neophodno je osigurati edukaciju nastavnog kadra u skladu sa standardima EU i potrebama tržišta rada kako bismo razvili društvo utemeljeno za znanju u kojem će svaki građanin moći imati pristup dostojanstvenom radu.

Kako bi obrazovani sistem u Bosni i Hecegovini bio usklađen sa pravnom tečevinom EU potrebno je:

• uspostaviti sistem prikupljanja, obrade i objavljivanja informacija o ulaganju u obrazovanje, istraživanje i razvoj na godišnjem nivou te pratiti i redovno ažurirati broj istraživača u BiH na 1000 radnika, broj izdatih patenata;
• koristiti ove podatke prilikom izrade budžeta svih institucija nadležnih za obrazovanje, istraživanje, razvoj i inoviranje;
• uključiti građane, posebno nastavni kadar, poslodavce, studente i roditelje u proces izrade nacrta budžeta na svim nivoima uprave;
• uspostaviti pouzdan sistem praćenja, analize, izvještavanja i objavljivanja podataka o ponudi i potražnji radne snage u BiH, praviti procjene potreba za usvajanjem novih vještina i kompetencija;
• omogućiti brzu i jednostavnu ekvivalenciju stranih diploma i jedinstvenu bazu podataka o izdatim potvrdama o ekvivalenciji;
• utvrditi jedinstvene kriterije za priznavanje rezultata formalne i neformalne obuke odraslih;
• promovisati i razvijati koncept cjeloživotnog učenja;
• osigurati stalnu obuku i dostojanstven rad nastavnom kadru na svim nivoima obrazovanja u BiH;
• pratiti rezultate međunarodno uporedivih testova znanja učenika i studenata iz BiH;
• raditi ocjenu rada nastavnog kadra na svim nivoima obrazovanja i korigovati rješenja u skladu s rezultatima;
• tretirati kao prioritet obrazovanje, naučnoistraživački rad i inoviranje;
• eliminisati sve oblike diskriminacije u obrazovnim institucijama u BiH;
• osigurati sistemsko subvencioniranje tercijarnog obrazovanja za studente iz BiH;
• osigurati redovnu razmjenu studenata i nastavnog kadra sa stranim partnerima u okviru programa EU i drugih programa međunarodne saradnje i
• otkloniti sve administrativne i druge prepreke za pun angažman naučne dijaspore BiH u svim razvojnim procesima u BiH, kaže se u saopćenju za javnost.