Ostavka visokog predstavnika Christiana Schmidta otvorila je mnogo više od pitanja njegovog nasljednika. Sve glasnije se postavlja dilema da li međunarodna zajednica uopće želi zadržati model upravljanja Bosnom i Hercegovinom koji postoji još od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine.
Podjele među zapadnim saveznicima
Rasprava u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda pokazala je da ni među ključnim zapadnim akterima više ne postoji jedinstven stav o ulozi Ureda visokog predstavnika (OHR).
PROČITAJTE JOŠ Ambasadori na sastanku u EUFOR-u, poslali poruku bh. građanima
Iako nijedna zapadna država nije otvoreno zatražila gašenje OHR-a, za razliku od Rusije i Kine koje to traže godinama, diplomatske poruke iznesene tokom sjednice ukazuju da dio međunarodne zajednice razmatra smanjenje ovlasti visokog predstavnika.
Posebnu pažnju izazvala je izjava američke predstavnice Tammy Bruce, koja je poručila da “OHR nikada nije bio zamišljen kao trajna institucija” te da bi budući visoki predstavnik mogao imati “znatno ograničeniji mandat”.
Amerika mijenja pristup?
Profesor međunarodnih odnosa Zlatko Hadžidedić smatra da se ključna promjena dogodila upravo u američkoj politici prema BiH.
“Zapad se po pitanju BiH uvijek dijelio na SAD koji je zagovarao očuvanje vanjskih granica po svaku cijenu, Britaniju koja je bila za očuvanje strukture ovakve podijeljene BiH i EU koja je nedosljedna. Što se tiče separatističkih politika u BiH, one se nisu promijenile, ali se promijenila Amerika”, rekao je Hadžidedić za Radio Slobodna Evropa.
PROČITAJTE JOŠ Schmidt pred Vijećem sigurnosti o stanju u BiH: Svjedočimo tihoj dekonstrukciji države
Sličan stav iznio je i Milan Sitarski iz Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, koji smatra da u Washingtonu sada prevladava pragmatičniji pristup.
“Mislim da u Washingtonu prevladava realizam u smislu da nije moguće BiH održavati na aparatima tako što će neizabrani, nadustavni faktor biti nositelj njenog suvereniteta”, kazao je Sitarski.
Velika Britanija za jači OHR
Za razliku od SAD-a, Velika Britanija je tokom rasprave u UN-u podržala “osnaženog visokog predstavnika” i nastavak korištenja Bonskih ovlasti kada je to potrebno.
Analitičari upozoravaju da EU nema jedinstvenu strategiju prema BiH i ulozi OHR-a.
PROČITAJTE JOŠ Schmidt izgovorio znakovitu rečenicu: Ne zato što nisam želio ostati duže
“Zapravo bih rekao da EU nema strategiju”, izjavio je Toby Vogel iz Vijeća za demokratizaciju politika (DPC) u Bruxellesu.
Moguća nova uloga visokog predstavnika
Ako prevlada američki pristup, budući visoki predstavnik mogao bi imati znatno ograničeniju funkciju – više političkog posrednika i međunarodnog koordinatora, a manje izvršnog autoriteta koji nameće zakone i smjenjuje političare.
Istovremeno, dio stručne javnosti smatra da BiH mora sama preuzeti odgovornost za vlastite institucije.
Predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava u BiH Branko Todorović ocijenio je da je besmisleno da OHR i strani sudije i dalje imaju ključnu ulogu u državi.
“Građani BiH moraju sami brinuti o svojoj državi, a ne misliti da je OHR garant vladavine prava”, rekao je Todorović.
Schmidtova ostavština
Christian Schmidt je tokom mandata više puta koristio Bonske ovlasti – od suspendovanja zakona Republike Srpske o državnoj imovini do izmjena Izbornog zakona BiH i finansijskih sankcija političkim strankama.
Među njegovim najznačajnijim odlukama su: nametanje finansiranja izbora 2022. godine
izmjene Izbornog zakona BiH, poništavanje zakona RS kojima su osporavane odluke Ustavnog suda BiH i OHR-a, uvođenje elektronske identifikacije birača te zabrana raspolaganja državnom imovinom.
Schmidt je najavio da će dužnost napustiti do kraja juna, a pitanje njegovog nasljednika moglo bi istovremeno odrediti i budućnost samog OHR-a.
