Opozicioni narodni poslanik iz Republike Srpske Igor Crnadak izjavio je da bi vlasti u tom entitetu trebale podržati ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju bez prava veta, ocijenivši da bi takav model, osim ekonomskih benefita, donio i “betoniranje” dejtonske pozicije Republike Srpske unutar BiH.
Njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) nedavno je pisao o mogućnosti prijema novih članica u Evropsku uniju bez prava veta, a u tekstu je prenesena i izjava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je podržao tu ideju.
Podrška bez veta
Crnadak, koji je poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini RS-a, poručio je da je proširenje EU bez prava veta u prvoj fazi “sjajna ideja” te da bi RS trebala stati iza takvog prijedloga.
“Proširenje EU bez prava veta u prvoj fazi je sjajna ideja. RS treba da je podrži, jer će ‘zabetonirati’ svoju dejtonsku poziciju, a pristup jedinstvenom tržištu, velika sredstva za infrastrukturu i lakši prelazak granica su šansa za naša preduzeća i za brzu modernizaciju društva”, kazao je Crnadak.
VEZANI Novi metod proširenja: Brisel mijenja način na koji će BiH biti primljena u EU?
Dodao je da RS treba što prije da se pridruži ovom stavu i započne rad na tome kroz institucije Bosne i Hercegovine.
“Ideja članstva bez prava veta pokazuje kreativnost i odlučnost da do proširenja dođe, što je veoma važno jer su mnoge proevropske snage u regionu počele osjećati zamor, zbog utiska u javnosti da se to nikad neće desiti. Glavni razlog zašto je ovo višestruko koristan pristup i za RS je to što najvažnije prednosti EU možemo koristiti odmah”, naveo je Crnadak.
Dejtonska pozicija
Posebno se osvrnuo na položaj Republike Srpske unutar BiH, ističući da bi brži ulazak u EU, čak i bez prava veta, značio kraj rasprava o izmjenama Dejtonskog sporazuma.
“Brži ulazak u EU, na ovaj način, značio bi i stavljanje tačke na priče o raspakivanju Dejtonskog sporazuma i pitanja budućnosti RS-a. Status izrazito visoke dejtonske autonomije, praktično ‘države u državi’, bio bi za sva vremena ‘zabetoniran’ i politički život u RS-u bi se lakše usmjeravao na životne teme, kao što su borba protiv korupcije, ekonomski napredak i razvoj demokratije”, rekao je Crnadak.
Ipak, ostaje otvoreno pitanje da li bi ovakav model proširenja dobio širu podršku unutar same Evropske unije, s obzirom na to da bi se time praktično formirale dvije klase država članica. S druge strane, masovnije prihvatanje novih članica s punopravnim članstvom dodatno bi otežalo funkcionalnost Unije.
Šef Odbora za poslove EU u Bundestagu Anton Hofreiter izjavio je za FAZ da je dobio signale iz zemalja Zapadnog Balkana da je takva inicijativa “konstruktivna i realistična”. Međutim, toj ideji se oštro protivi Crna Gora, koja trenutno prednjači na evropskom putu u odnosu na ostale zemlje regiona.
