Dajete li dojenčadi antibiotike, dok iz njihove prehrane izostavljate orašaste plodove i jaja, izlažete ih većem riziku od razvoja alergija u budućnosti u odnosu na ostalu novorođenčad. Ovo je pokazalo novo istraživanje koje je obuhvatilo oko 2,8 miliona djece iz cijelog svijeta.
“Upotreba antibiotika tokom prvog mjeseca djetetova života može rezultirati većim rizikom od alergije na neku hranu”, tvrdi tim američkih naučnika te upozorava na nešto “manji stupen” rizika ako se lijekovi primjenjuju “u kasnijoj dojenačkoj dobi” ili za vrijeme trudnoće.
Opsežna studija, koju je objavilo Američko ljekarsko udruženje, “proširuje naša saznanja o tome na koji se način razvijaju alergije”, objavili su naučnici s kanadskog Univerziteta McMaster u Hamiltonu.
Genetika, ekcem i rana prehrana
Činjenica je kako postoji veća vjerovatnoća da će se u novorođenčadi čiji roditelji ili braća i sestre pate od alergija također razviti alergija, kažu naučnici. Tvrde i da su djeca koja razviju ekcem do četiri puta podložnija naknadnoj pojavi alergija od one koja ne pate od te kožne bolesti.
PROČITAJTE JOŠ Prvi potvrđeni slučaj: Amerikanca ugrizao krpelj, dobio alergiju na meso i umro
Brojni stručnjaci smatraju da bi djecu u ranijoj dobi trebalo izlagati namirnicama poput orašastih plodova i jaja. Smatraju i da je vjerovatnoća od razvoja alergije otprilike dvostruko veća među onom djecom kojoj se ne daje kikiriki u kašastom obliku do druge godine života u odnosu na bebe kojima se ta namirnica daje u prvoj godini života.
“Trend alergija na određene namirnice ne može se u potpunosti objasniti isključivo genetikom. U ovom slučaju postoje razne interakcije, odnosno ‘savršena oluja’ koja uključuje genetske predispozicije, zdravlje kože, mikrobiom i vrlo važnu izloženost okolišu”, rekao je Derek Chu s McMastera.
Uloga mikroba i “opsesije čistoćom”
Njihovo otkriće uslijedilo je nedugo nakon razultata istraživanja američkog Univerziteta Yale po kojemu “izloženost djece raznim mikrobima” nedugo nakon rođenja “pridonosi i pomaže da se blokiraju alergijske reakcije kasnije u životu“.
Tim s Yalea smatra kako bi moderna opsesija čistoćom mogla utjecati na to da naš imunološki sistem postane “nedovoljno ‘istreniran’ i skloniji pretjeranim reakcijama” na razne faktore.
“S industrijalizacijom i upotrebom antibiotika, dezinfekcijskih sredstava, raznih higijenskih proizvoda, vakcinisanjem i brojnim drugim faktorima sve smo zaštićeniji od doista opasnih mikroba, što je sjajna vijest”, smatra Ruslan Medzhitov s Yalea, no istovremeno upozorava kako je “problem u tome što naš imunološki sistem u tom nedovoljno obučenom i nepripremljenom stanju, zbog, u uobičajenim okolnostima bezopasne izloženosti raznim faktorima može reagirati patološkom alergijskom reakcijom”.
Upozorenja stručnjaka
Prošle je godine časopis Journal of Infectious Diseases objavio upozorenje po kojemu “opetovana upotreba antibiotika prije druge godine života” djeteta može rezultirati “većim rizikom od razvoja astme, alergijom na hranu i peludnom groznicom u kasnijoj životnoj dobi”.
Još krajem 2024. godine tim švedskih naučnika podastro je dokaze o “dobro utemeljenoj” istini po kojoj odrastanje na farmi usred užurbanog seoskog života zapravo znači “i manji rizik od razvoja alergija”.
