Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Da li će BiH postati sabirni centar za izbjeglice

granicna-policija-trebinje2

Iako se BiH priprema za izbjegličku krizu, dolazak većeg broja izbjeglica mogao bi, prema ocjeni stručnjaka, negativno uticati na njenu ekonomiju, demografsku sliku, ali i sigurnosne prilike.

Izet Nizam

Izet Nizam

U slučaju potpunog zatvaranja granica Evropske unije (EU), BiH i Srbija bi mogle postati neka vrsta “sabirnih centara” za izbjeglice s Bliskog istoka, kaže Zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima BiH Izet Nizam.
“Mađarska je zatvorila svoje granice, Hrvatska je takvu mogućnost nagovijestila, Slovenija se pridržava ‘Šengena’ ne dozvoljavajući ulazak u zemlju bez šengen-vize, dok je Njemačka već stavila van snage Šengenski sporazum. Analogno tome, moglo bi doći do zatvaranja kompletne granice EU. Jedan broj izbjeglica koji se sada nalazi u Srbiji mogao bi preko BiH krenuti prema krajnjim odredištima u zapadnoj Evropi”, kaže Nizam za Deutsche Welle.

Nizam tvrdi da se BiH u okviru svojih mogućnosti priprema za dolazak izbjeglica.

“Dolazak većeg broja izbjeglica u BiH uticao bi na ekonomiju ove zemlje, njenu demografsku sliku, ali i sigurnosne prilike. Naša operativna saznanja ukazuju na mogućnost promjena izbjegličkih ruta, i ako izbjeglička kriza pogodi i BiH, onda moramo biti spremni za djelovanje. Nećemo dozvoliti da ovdje neko gladuje, odnosno svima će biti pružena humanitarna pomoć. Ne smijemo zaboraviti da su mnogi Bosanci i Hercegovci prije dvedeset, trideset godina i sami bili izbjeglice i da je i nama neko pomagao“, kaže Nizam.

Pokazale bi se sve mane bh. institucija

Politički analitičar Srećko Latal kaže da su se političke institucije u BiH, prije svega Ministarstvo sigurnosti “dosta dobro ponijele u situaciji rastuće izbjegličke krize na Balkanu”.

srecko latal

Srećko Latal

“Međutim, sigurno je da će, ukoliko dođe do masovnijeg dolaska izbjeglica u BiH, ova zemlja biti u teškoj poziciji, prije svega zato što nema snažne i centralizirane institucije niti ima infrastrukturne i ekonomske kapacitete da podnese veći broj izbjeglica. Ono što bi moglo riješiti pitanje izbjeglica je evropski dogovor o kvotama za njihov razmještaj po državama EU”, kaže Latal.

“U BiH se najviše razmišlja o tome kako bi dolazak većeg broja izbjeglica u ovu zemlju uticao na sigurnosne prilike. Ono što se i prije izbjegličke krize moglo uočiti jeste da su određene bh. institucije posvađane među sobom. Nema adekvatne koordinacije između pravosudnih institucija u BiH, policijskih agencija i agencija za istraživanje i praćenje. U takvoj situaciji, gdje bi pored humanitarnog zbrinjavanja većeg broja ljudi na prvom mjestu bila i sigurnost, to bi mogao biti veliki problem za BiH“, upozorava Latal.

“Niko ne želi ostati u zemlji iz koje bi pobjeglo pola populacije“

O izbjeglicama sa Bliskog istoka koje traže utočište u zemljama Zapadne Evrope razgovarali smo i sa građanima Sarajeva. E. Dž. smatra da bi dolazak većeg broja izbjeglica u BiH bio “veliki test za bh. institucije, ali i građane“.

“Izbjeglicama treba pomoći, treba im pružiti utočište. Mi u BiH najbolje znamo kako im je“, kaže E. Dž.

M. K. ne vjeruje da će izbjeglice krenuti u BiH, jer “postoji logistika koja im pruža informacije o najboljim, najkraćim i najsigurnijim rutama“.

“Kroz BiH bi imali najdužu, najtežu i najnesigurniju rutu što zbog minskih polja, što zbog prirodnih granica koje su gotovo neprolazne. Ako ipak dođu, moramo im pružiti sve na što nas međunarodni propisi obavezuju i ne bismo trebali da ih sprečavamo da odlaze dalje, jer nikom od njih sigurno nije cilj da ostane u zemlji iz koje bi, da može, pobjeglo pola sadašnje populacije“, ističe M. K.

Ograničeni bh. kapaciteti

BiH se prema izbjeglicama treba postaviti onako kako su se devedestih godina prošlog stoljeća postavljale druge zemlje prema našim građanima koji su bježali od ratnih strahota, vjeruje S. J.

“Mislim da bi BiH svima trebala otvoriti vrata. Bosanci i Hercegovci su do sada bezbroj puta pokazali da ih tuđa nevolja ne ostavlja ravnodušnim i dijelili su sa unesrećenim sve što imaju. Uvjerena sam da bi to uradili i kada su u pitanju izbjeglice sa Bliskog istoka, bez obzira na to kako bi država reagirala. Uostalom, to smo pokazali i šaljući pomoć Srbiji za zbrinjavanje izbjeglica u toj zemlji”, kaže S. J.

mektic

Dragan Mektić

Kapaciteti BiH za prihvat i zbrinjavanje izbjeglica su ograničeni. Ova zemlja, prema tvrdnjama nadležnih, može primiti 5.000 izbjeglica.

“Ako u BiH uđe više od 5.000 izbjeglica, i ako pri tome ne bude prohodnog koridora za njihov odlazak u zemlje zapadne Evrope, morali bismo zatvoriti granicu”, kazao je nedavno bh. ministar sigurnosti Dragan Mektić.

Prema njegovim riječima, najizglednije izbjegličke rute kroz BiH vodile bi preko sjeveroistoka zemlje, odnosno preko granice kod Bijeljine.