Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Analiza "Škola za sve"

Diskriminacija Bošnjaka i Hrvata u osnovnom obrazovanju u entitetu RS

Analiza je ponudila proaktivna rješenja u vezi s provedbom Privremenog sporazuma o potrebama i pravima povratnika, poput organizacije online nastave za “nacionalnu grupu” predmeta

Forum za strateška istraživanja (FSI) je danas predstavio Analizu “Škola za sve” koja se bavi važećim Nastavnim planom i programom za osnovno obrazovanje i vaspitanje Republike Srpske, entiteta u Bosni i Hercegovini, sa posebnim naglaskom na diskriminaciju po etničkom, vjerskom i jezičkom osnovu, javlja Anadolu Agency (AA).

FSI je proveo konsultacije sa zainteresiranim roditeljima, nastavnim kadrom, istraživačima i predstavnicima organizacija civilnog društva te poručuju da preporuke iz Analize trebaju biti temelj za pronalaženje “srednjeg” puta kako bi Ministarstvo prosvjete i kulture RS-a i Republički pedagoški zavod konačno prepoznalei potrebu veće inkluzije bošnjačke i hrvatske zajednice u proces izrade, izmjene i razvoja Nastavnog plana i programa.

Brojni problemi

“Analiza ‘Škola za sve’ je prepoznala 21 sporno pitanje u važećem Nastavnom planu i programu za osnovno obrazovanje i vaspitanje Republike Srpske s očiglednim primjerima etničkog, vjerskog, jezičkog i kulturnog ekskluziviteta većinske srpske zajednice u odnosu na bošnjačku i hrvatsku zajednicu.”

Predstavljanje ove Analize i nedavne javne konsultacije, znače i pomak u višegodišnjoj pravnoj borbi protiv diskriminacije u slučajevima đaka u Osnovnoj školi “Petar Kočić”, Kravica – Područna osnovna škola Konjević-Polje (bojkot nastave i organizacija nastave u Edukacionom centru Nova Kasaba) te Osnovnoj školi “Sveti Sava”, Kotor-Varoš – Područna osnovna škola “Vrbanjci” (pravna borba putem sudova i premještaj đaka u Osnovnu školu “Prvi mart” u Jelahu).

Tišina institucija se nastavila i u posljednje vrijeme, kada su izostale adekvatne reakcije nadležnih institucija na posljednje incidente u slučaju Prve osnovne škole Srebrenica (govor mržnje od strane đaka i izostanak sankcija od strane nadležnih), ali i manjak komunikacije u slučaju zahtjeva roditelja Bošnjaka iz Osnovne škole “Sveti Sava”, Zvornik – Područna osnovna škola “Liplje” (zahtjev za unos naziva predmeta Bosanski jezik u knjižice).

“Preporuke traže da se nastavni predmet jezika i književnosti u entitetu RS zvanično preimenuje u ‘Maternji jezik’, koji bi bio okvir da svaki đak koristi i uči svoj maternji jezik – bio to bosanski, hrvatski ili srpski jezik. U trenutnom stanju, ne poštuju se ustavne i zakonske obaveze o ravnopravnosti jezika konstitutivnih naroda: nemamo udžbenike na sva tri jezika, pa sam Nastavni plan i program je predočen na jednom jeziku i jednom pismu. RPZ i nadležno ministarstvo uporno politiziraju pitanje jezika, odbijajući da bosanski jezik zovu njegovim imenom. I to nije sve, ako pogledate listu lektira i književnih djela za sve razrede osnovnih škola, biće vam jasan nesrazmjer pisaca iz srpske zajednice u odnosu na književnost drugih naroda Bosne i Hercegovine. Mi ne želimo da se lektira raspoređuje po nekakvom ‘nacionalnom ključu’, ali je iz tog pregleda jasno koja je bila namjera onih koji su program pisali”, poručio je Edin Ikanović, urednik Analize “Škola za sve” iz Foruma za strateška istraživanja.

Jednonacionalne komisije

Analiza upućuje da je pri izradi važećeg Nastavnog plana i programa najmanje 90 posto članova i članica svih komisija dolazilo iz reda srpskog naroda.

“Isključenost Bošnjaka i Hrvata iz donošenja ovako važnih odluka i procesa konsultacija je pravilo, a ne izuzetak. Možda je dijelom tu bilo i do činjenice da se često nismo htjeli baviti propisima koji su se donosili na entitetskom nivou, u okviru nadležnosti institucija koje mi plaćamo kroz plaćanje poreza. Dakle, plaćamo porez u RS-u, samim tim imamo pravo učešća u donošenju odluka”, dodaje Ikanović.

U Analizi je primijećeno da Nastavni plan i program predmet Pravoslavna vjeronauka stavlja u službeni program, dok predmete vjeronauke drugih konfesija ignoriše. Također, aspekti etničkog i religijskog ekskluziviteta se prepoznaju u predmetima muzičke kulture, fizičkog vaspitanja, historije, geografije, odjeljenske zajednice.

“Dok je na časovima Fizičkog vaspitanja to pitanje koji plesovi naroda iz BiH i regije će se učiti u segmentu ritma i folklora, u muzičkoj kulturi je to nesrazmjerno korištenje religijskih pjesama jedne grupe. No, najveći problemi su u predmetu historije, gdje se dominantno izučava historija srpskog naroda. I dok u nižim razredima predlažemo preformulisanje perspektive – na način da se obrađuje historija svih južnoslavenskih naroda, 9. razred će svakako ostati problematičan, zbog odnosa dominantnih etničkih narativa po pitanju historije 20. vijeka. U programu predmeta Geografija, i dalje se nedovoljno pažnje pridaje dijelovima BiH koji se ne nalaze u entitetu Republika Srpska, a znatno veća pažnja je usmjerena na susjednu Republiku Srbiju. I, konačno, kroz predmet Odjeljenske zajednice i same aktivnosti škola i dalje se obilježavaju Svetosavske svečanosti, gdje se zajednički dan škola u entitetu RS i dalje vezuje za Savindan”, dodaje Ikanović.

Obrazovanje društveno pitanje

Analiza je ponudila proaktivna rješenja u vezi s provedbom Privremenog sporazuma o potrebama i pravima povratnika, poput organizacije online nastave za “nacionalnu grupu” predmeta (do reforme NPP-a) za zajednice gdje nije ispunjen minimalni broj đaka iz bošnjačke i hrvatske zajednice, ali i potpisivanje Protokola nadležnih ministarstava obrazovanja kojim će se istražiti interes nastavnog kadra za pozicije u drugom području – te osigurati sredstva koja će ohrabriti mobilnost nastavnog kadra nevećinskih zajednica širom BiH.

“Mnogo smo radili za ovo. Pri izradi posebno konsultovali zajednice koje trenutno imaju neriješene situacije koje su stare 10 i više godina, te smo sa dužnom pažnjom prihvatili realni društveni i politički kontekst. Nadamo se da će ponuđena rješenja naići na ozbiljno uvažavanje i razmatranje nadležnih institucija u RS-u. Mi možemo po ‘galamu’ ići u Sarajevo, ali je krajnje vrijeme da pitanje obrazovanja postane relevantno društveno pitanje, kojoj ćemo svi pristupiti ‘u dobroj vjeri’, te pokazati da se institucije i građani mogu dogovoriti o rješenju. Molim institucije RS-a da naprave historijski iskorak, da ne propuste ovu priliku i da prepoznaju važnost uvažavanja zahtjeva bošnjačke i hrvatske zajednice u kreiranju NPP-a. Važno je za budućnost sve djece na ovom području da zaista napravimo škole za sve”, zaključio je Ikanović.