secesionistički put

Da li je Dodikov san sada potpuno ugašen?

Foto: Dejan Rakita/PIXSELL

Dodik, proruski entitetski predsjednik je zbog prijetnji mirovnom sporazumu pod međunarodnim sankcijama

Entiteti u Bosni i Hercegovini nemaju pravo na otcjepljenje ni po Ustavu ni po Dejtonskom mirovnom sporazumu.

No, upravo toj pojavi je najviše pažnje posvetio visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, u polugodišnjem izvještaju o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

U izvještaju, kojeg je Kancelarija visokog predstavnika dostavila medijima 2. novembra, a koji će biti predstavljen Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) istog dana, Schmidt je upozorio na “do sada nezabilježene napade na Dejtonski mirovni sporazum, na ustavnopravni poredak BiH, kao i na Ured visokog predstavnika (OHR)”.

Proruski političar

Naveo je da su za ove napade odgovorne vlasti Republike Srpske, predvođene Miloradom Dodikom, predsjednikom ovog bh. entiteta.

Dodik, proruski entitetski predsjednik je zbog prijetnji mirovnom sporazumu pod međunarodnim sankcijama.

O potrebi “odvajanja tog entiteta iz Bosne i Hercegovine”, Dodik je posljednji put govorio 21. oktobra, ističući da je samostalnost “realna alternativa u budućnosti”.

No, analitičari ocjenjuju kako su najveće prepreke formalnom činu otcjepljenja – Ustav Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, te dejtonski mirovni sporazum, ali uz pomoć međunarodne zajednice, odnosno OHR-a i NATO snaga.

Uloga Ustavnog suda BiH

“Ustavni sud Bosne i Hercegovine je jedina institucija u državi koja može da donese formalnu odluku kojom bi se secesionistički akt proglasio neustavnim i time bi mu se oduzeo svaki legitimitet”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nedim Ademović, ekspert za ustavno pravo.

Dodaje i da odluke Ustavnog suda BiH daju nacionalni legitimitet međunarodnom aktivizmu, baziran na dejtonskom mirovnom sporazumu.

“U trenutnoj konstalaciji, Ustavni sud BiH je od neuporedive vrijednosti za zaštitu suvereniteta, teritorijalnog integriteta i međunarodnog subjektiviteta države. Niti Predsjedništvo BiH, niti Parlamentarna skupština, niti Vijeće ministara ili njegova ministarstva, mogu, samostalno ili u sudejstvu, donijeti takvu odluku koja bi pravno bila kristalno čista”, ističe Ademović.

Kaže i da “nema međunarodne zajednice, OHR-a i NATO snaga, snaga odluka Ustavnog suda BIH bi bila upitna”.

“To je svima kristalno jasno i o tome sam često pisao. I dalje smatram da Dodikova formalna i neformalna policija, potpomognuta paralelnim vezama iz Srbije, jača je od institucionalih kapaciteta države. Da nema međunarodnog faktora, Dodik bi, uprkos odlukama Ustavnog suda BiH, proglasio secesiju. Možda bi išao korak po korak, provocirao konflikt i provodio tzv. tihu secesiju, ali bi na kraju proglasio izdvajanje”, kaže Ademović.

Istovremeno, Mladen Bubonjić, politički analitičar iz Banjaluke kaže za RSE kako je “Dodik svjestan da je okružen NATO snagama”.

“Prijetnje secesijom su počele prije skoro decenije i to se po potrebi sve intenzivnije dovodi na politički dnevni red. Vidimo da je narativ izuzetno zaoštren uz niz opstrukcija Milorada Dodika”, ističe on.

Šta se navodi u Schmidtovom izvještaju?

U proteklih šest mjeseci je Milorad Dodik sa svojim koalicionim partnerima u entitetskoj vlasti preduzeo sedam konkretnih koraka ka neustavnom otcjepljenju ovog entiteta.

Ovo je visoki predstavnik Christian Schmidt naveo u šestomjesečnom izvještaju o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

U izvještaju se ističe i da pobrojani koraci vlasti RS-a uključuju prijetnje otcjepljenjem ako visoki predstavnik nametne Zakon o državnoj imovini, te neprovođenje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kao i odluka Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

Inače, zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, koje je krivično djelo, uz Dodika, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine tereti i Miloša Lukića, vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a. Početak glavnog pretresa pred sudom Bosne i Hercegovine počinje 22. novembra.

Schmidt je u izvještaju pozvao međunarodnu zajednicu na preusmjeravanje, obustavu ili uslovljavanje finansiranja ovog bh. entiteta. Naveo je i da je neophodno nanovo podesiti sistem etničke podjele moći, uvođenjem principa demokratske jednakosti i nediskriminacije.

Može li Dodik raspisati referendum o nezavisnosti RS-a?

Bosna i Hercegovina nema zakon o referendumu. Državni parlament može donijeti taj zakon, ali ga BiH još uvijek nema. Države koje imaju takav zakon primjenjuju ga na cijelom teritoriju i na takvom referendumu glasaju svi njeni građani.

Niži nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini usvojile su takve zakone.

U entitetu Federacija BiH je to uređeno Zakonom o principima lokalne samouprave. Referendum se može raspisati samo o pitanjima iz nadležnosti lokalne samouprave – opština i gradova, poput opoziva (grado)načelnika. Raspisuju ga lokalne skupštine.

Referendum se ne može raspisati na nivou Federacije BiH ili u jednom od njenih deset kantona.

Entitet Republika Srpska je referendum ugradila u entitetski ustav i Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi. Osim u opštinama i gradovima o lokalnim pitanjima, referendum se može organizovati na nivou tog entiteta “o pitanjima iz nadležnosti Narodne skupštine RS”.

RS ne može raspisati referendum o nekom državnom pitanju ni po entitetskom, niti po državnom ustavu. Referendumsko pitanje mora biti u skladu s Ustavom BiH.

Republika Srpska je krajem 2016. raspisala i održala referendum o 9. januaru kao danu RS-a. Ustavni sud BiH je poništio rezultate referenduma kao neustavne.

Ranije je poništio i odluku o raspisivanju referenduma, te zakon o praznicima RS u dijelu u kojem se 9. januar navodi kao dan RS-a.

Brčko distrikt BiH, kao treća administrativna jedinica, referendum može raspisati samo uz suglasnost međunarodnog supervizora, odnosno zamjenika visokog predstavnika u BiH.

Ustavi Republike Srpske, Federacije BiH i njenih deset kantona moraju biti u skladu s Ustavom BiH. Pored toga, zakoni na nižim nivoima ne mogu biti u koliziji s državnim ustavom i zakonima.

Šta ako neko pokuša secesiju?

Ustavom BiH je izričito određeno da država Bosna i Hercegovina i entiteti “neće ometati punu slobodu kretanja osoba, roba, usluga i kapitala u cijeloj BiH”.

Naglašava se da Federacija BiH i Republika Srpska “neće uspostavljati kontrole na linijama između entiteta” što znači da ne mogu, naprimjer, razmjestiti policiju na međuentitetskim linijama.

Osim što je protuustavno, u scenariju izlaska entitetske policije ili sukoba između službenika policijskih agencija, morala bi reagovati međunarodna vojna misija, danas EUFOR, koja može zatražiti i angažman NATO-a.

Prema Dejtonskom sporazumu, zapadne vojne snage mogu upotrijebiti silu “ako procijene da je sigurno i stabilno okruženje ozbiljno ugroženo, a postojeće sigurnosne strukture u opasnosti da se raspadnu”.