BiH

seksizam i vrijeđanja

“Došla k'o na plažu i nemoguće je voljeti”: Rječnik u parlamentima u BiH

05/08/2022
Foto: Armin Durgut/PIXSELL

Vrijeđanje jedne ministrice i jedne zastupnice najnoviji su slučajevi rodno utemeljenih napada na žene u političkom i javnom životu BiH, koji uglavnom ostaju nekažnjeni

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine izdala je, nakon posljednja dva slučaja mizoginog i seksističkog govora i rodno utemeljenih napada na političarke, liste smjernica političarima, političkim partijama i zakonodavnim tijelima u BiH.

Vrijeđanje jedne ministrice i jedne zastupnice najnoviji su slučajevi rodno utemeljenih napada na žene u političkom i javnom životu BiH, koji uglavnom ostaju nekažnjeni.

Prema jednom od istraživanja, više od 60 posto anketiranih političarki je izjavilo da su doživjele neki oblik nasilja.

U dva prošlosedmična incidenta meta napada bile su Aleksandra Nikolić, ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade u Kantonu Sarajevo, jednom od deset kantona u entitetu Federacija BiH, i Sabina Ćudić, zastupnica u Parlamentu Federacije BiH.

Ćudić je na Instagramu podijelila videosnimak sa prošlosedmične sjednice Parlamenta.

Na snimku joj parlamentarni zastupnici iz Stranke demokratske akcije (SDA) i Demokratske fronte (DF), vladajućih stranaka u Federaciji BiH, jednom od dva entiteta, poručuju da “ona nije mjerodavna da kometariše, niti joj neko to daje za pravo”.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Sabina Cudic (@sabinacudic)

Osim toga, govore da njena “facijalna ekspresija pokazuje da je osoba koju je nemoguće voljeti, pa i politički”.

“To nisu izdvojeni slučajevi. To je jedna šira slika agresivne ofanzive konzervativnih vrijednosti, koja iz dana u dan šalje poruku ženama da se povuku u četiri zida i ne djeluju javno.

Mislim da se treba tretirati na taj način – kao širi fenomen, a ne kao izdvojene slučajeve”, kaže Ćudić, članica opozicione Naše stranke (NS), za Radio Slobodna Evropa.

(Ne)kultura dijaloga parlamentaraca

Dževad Poturak, delegat Stranke za bolju budućnost (SBB), nedavno je pogrdno komentarisao način odijevanja ministrice Aleksandre Nikolić tokom sjednice Skupštine Kantona Sarajevo.

“Došla je ko’ da je pošla na plažu. Još joj samo fali krtola (krompir) i paradajz da ga stavi pored sebe. Ali, eto, nadam se da je ovaj rijaliti šou i ova zadruga spremna za dalje raditi”, rekao je Poturak.

Uslijedila je burna reakcija zastupnice Vildane Bešlija (NS), koja je od predsjedavajućeg Skupštine Elvedina Okerića zatražila da spriječi nepristojne i seksističke komentare. Navela je da se osjeća uvrijeđeno i uznemireno kao žena, te da Poturak svima duguje izvinjenje.

Poturak je, umjesto izvinjenja, otišao korak dalje rekavši da ne smatra da je izjavio išta pogrdno time što je kritikovao što “gospođa dolazi u prozirnoj haljini”.

Na to mu je predsjedavajući Okerić oduzeo riječ i zatražio od njega da povede računa o vlastitom ugledu, kao i o ugledu Skupštine.

Poturkovo ponašanje su kritikovali mnogi, između ostalih i njegova stranačka kolegica iz SBB-a Sanela Prašović-Gadžo. Ona je napisala da joj je “neprijatno i neugodno”, te da je ponašanje njenog stranačkog kolege jednako sramotno, kao i ponašanje federalnih parlamentaraca iz SDA i DF-a prema kolegici Ćudić (Sabini).

“Tu stranke nisu važne. Važno je čista obraza pogledati svakoga i glasno ukazati na ono sto zaslužuje osudu”, napisala je Prašović-Gadžo.

I muškarci osuđuju ovakvo ponašanje

Ponašanje Poturka su osudile i njegove muške kolege. Među njima i Damir Nikšić, zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo i član Naše stranke, koji je objasnio zbog čega je Poturkova izjava seksistička.

“Zato što sam jutros obukao prozirnu košulju kroz koju mi strše bradavice, a uvaženi zastupnik Poturak me nije ni pogledao, a kamoli prokomentarisao”, objavio je Nikšić na Twitteru.

Nakon brojnih kritika, Poturak još uvijek ne priznaje da je uradio bilo šta loše.

Za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da “nije bilo nikakvog vrijeđanja”.

“Svak’ ima pravo na svoj pogled kako iz njihovog ugla to izgleda. Nije bilo apsolutno nikakvog, što bi rekli seksističkog napada”, navodi on.

Stranke se ne ograđuju od seksističkih istupa svojih članova

“Način na koji se kolege odnose prema koleginicama ne govori ništa o koleginicama, a govori sve o kolegama. Ali, puno ozbiljnije i o strankama iz kojih dolaze. Ne samo da ne sankcionišu takvo ponašanje, već bih rekla da i profitiraju od takve vrste siledžijstva”, kaže Ćudić.

Ona dodaje da na gotovo svakoj sjednici koleginice doživljavaju neprijatnosti, neprimjerene komentare, dobacivanja, ali naravno i puno ozbiljnije stvari poput prijetnji na hodnicima.

Kako kaže, to pokazuje da nije riječ o incidentima već o sistemu ponašanja i vrijednosti pojedinačnih stranaka, koje se nisu ogradile od svojih članova niti uputile izvinjenje zbog takvih istupa.

“To govori o retrogradnom kretanju društva ka konzervativnim vrijednostima i šalje poruku ženama da im nije mjesto ni na pozicijama moći, ni na radnom mjestu”, ističe ona, i dodaje da se političarke mogu lakše izboriti za svoja prava nego žene koje rade na mnogim dugim poslovima.

“Ako te kolege to rade javno, zamislite kakve uvrede, prijetnje i neprijatnosti doživljavaju žene koje nemaju privilegiju ovih pozicija moći. Kakve prijetnje žene doživljavaju privatno, žene u pravosudnim organima, radnice, šalterske službenice i tako dalje”, kaže Ćudić.

Bez zakonskih kazni

Ćudić podsjeća na incident od prije nekoliko godina, kada je zastupnik Bosanske stranke (BOSS) u Skupštini Kantona Sarajevo prijetio njoj i njenom djetetu, zbog čega nikad nije kažnjen.

“Sistem čini sve da vas obeshrabri od sudskih procesa koji traju jako dugo, koštaju jako puno i, kada ih dobijete i dalje je trošak sudskog procesa na vama”, kaže Ćudić.

Dodaje da je njena stranka uputila niz inicijativa zakonodavnim tijelima da se takvo verbalno nasilje počne kažnjavati kroz etičke kodekse, ali da se sve obično završi na nekom upozorenju.

“Moje je mišljenje da dok građani ne sankcionišu te ljude, odnosno ne sankcionišu stranke koje slave takvo ponašanje, da neće doći do promjene kulture”, zaključuje.

Istovremeno, ministrica Nikolić kaže da razmišlja o tome koje zakonske mogućnosti joj stoje na raspolaganju da pokuša sankcionisati kolegu Poturka zbog uvreda. Navodi da će takvo ponašanje biti sve češće sve dok se bude o tome šutilo i dok počinioci budu prolazili nekažnjeno.

Raste broj napada u predizbornom periodu

Zakon o ravnospravnosti spolova BiH na snazi je od 2003. godine.

U BiH postoji i državna Agencija za ravnopravnost spolova, koja je savjetodavno tijelo bez mandata da izriče sankcije. Kada utvrdi povredu Zakona o ravnopravnosti spolova, Agencija traži očitovanje obje strane, nakon čega donosi preporuke sa mjerom, koje prekršioci mogu, ali ne moraju ispoštovati.

Direktorica agencije, Samra Filipović-Hadžiabdić, kaže da je evidentno da raste broj slučajeva verbalnog nasilja nad ženama u predizbornom periodu. Do izbora u BiH ostalo je dva mjeseca. Ističe da Agencija prima tri do četiri prijave godišnje, najčešće slučajeva seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu.

Zbog toga je Agencija donijela smjernice za postupanje na radnom mjestu i tražila da sve institucije na nivou BiH donesu odluku o nultoj toleraniji prema seksualnom uznemiravanju, i imenuju povjerenike ili savjetnike za te slučajeve.

“Oni će savjetovati sve koji smatraju da su im prekršena prava o ravnopravnosti spolova i upućivati ih koje su adrese i pravni koraci koji im stoje na raspolaganju u zaštiti prava”, kaže Filipović Hadžiabdić.

U preporukama koje je Agencija objavila 4. augusta, imajući u vidu, kako su naveli, kontinuirano ponavljanje rodnih stereotipa, mizoginog i seksističkog govora u javnom diskursu, stoji da je “svaka javna osoba, a posebno politički predstavnici i predstavnice, koji su izloženi očima i sudu šire javnosti, odgovorna za riječi izgovorene ili objavljene u javnom prostoru”.

Kao takvi, odgovorni su za poštovanje standarda uljudnog ophođenja i ponašanja i rodno-odgovornog nastupa u kojem neće biti seksizma, mizoginije, homofobije, vrijeđanja na osnovu pola, seksualne orijentacije i rodnog identiteta, te seksualnog uznemiravanja i uznemiravanja i diskriminacije na osnovu pola.

Navedeno je da je ovo propisano i zakonima i međunarodnim dokumentima na čije se poštovanje BiH obavezala.

Agencija je podsjetila da je, prema Preporuci Vijeća Savjeta Evrope iz 2019., seksizam bilo koji čin, gesta, vizualni prikaz, izgovorena ili pisana riječ, praksa ili ponašanje zasnovano na ideji da je osoba ili grupa osoba podređena zbog svog spola, koje se javlja u javnoj ili privatnoj sferi, bilo online, sa svrhom ili učinkom kršenja urođenog dostojanstva ili prava osobe.

Zabrana ovakvih ponašanja je zasnovana na Zakonu o ravnopravnosti polova u BiH i Zakonu o zabrani diskriminacije u BiH, kao i na Konvenciji Ujedinjenih nacija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena, te Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, koje su sastavni dio pravnog sistema BiH.

Koje su zakonske mogućnosti?

Za korištenje rodnih stereotipa i predrasuda, seksizma i mizoginije u javnom prostoru moguće je pokretanje građanske, prekršajne i krivične odgovornosti, u zavisnosti od posljedice koju takvo ponašanje uzrokuje, piše u preporuci Agencije.

Lana Prlić, zastupnica Socijaldemokratske partije (SDP) u Parlamentu Federacije BiH, kaže da su žene mnogo izloženije takvom nasilju što pokazuju i komentari ispod vijesti u kojima su u fokusu žene.

“A i upravo je to često razlog zašto žene odustaju od političkog angažmana, jer je nerijetko u fokusu puno više fizički izgled ili privatni život od našeg rada. Uvrijeđeno je mišljenje da ukoliko se bavite javnim poslom da svatko ima pravo da vas komentira kako želi, što nije tačno”, kaže ona.

U okviru istraživanje pod nazivom “Nasilje nad ženama u politici u BiH”, Westminster fondacija za demokratiju (WFD) je 2019. godine u intervjuisala 83 političarke.

Više od 60 posto njih je izjavilo da su doživjele neki oblik nasilja, najčešće verbalnog, psihološkog i emocionalnog.

Takvo nasilje najčešće prolazi neprijavljeno, a ona prijavljena rijetko su sancionisana. Organi za provođenje zakona odbacuju prijave u kojima nasilje nije imalo za posljedicu vidljive tjelesne povrede, smatrajući da su prijetnje, uznemiravanje i drugih oblici rodno zasnovanog nasilja normalna pojava u politici, navedeno je u istraživanju.

Od 2003. godine u sudovima i tužilaštvima BiH identifikovana su ukupno 204 slučaja seksualnog uznemiravanja.

Na Zakon o ravnopravnosti spolova BiH odnosila su se 53 slučaja. Prema Zakonu o ravnopravnosti spolova, sudovi su donijeli presude u 14 predmeta. U tužilaštvima je podignuto 39 optužnica po Zakonu o ravnopravnosti spolova.

Iako zakoni BiH propisuju rodnu ravnopravnost, žene su nedovoljno zastupljene u javnom i političkom životu.

Tako na pozicijama direktorica javnih preduzeća sa državnog nivoa nema žena, pokazalo je istraživanje pod naslovom Zastupljenost žena na rukovodećim pozicijama javnih preduzeća u BiH, koje je ove godine objavila nevladina organizacija Prava za sve.

Zastupljenost žena na rukovodećim pozicijama u javnim preduzećima u vlasništvu entiteta Federacija BiH i Republika Srpska, se kreće od 4 do 16 posto, dok broj žena u upravnim odborima ovih preduzeća ne prelazi 26 posto, navodi se u istraživanju ove organizacije, posvećene promociji ravnopravnosti i ljudskih prava.

Komentari

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.